„Naš dugoročni cilj je dodatno unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori kroz zalaganje za ekonomski sistem slobodnog preduzetništva, reformu radnog zakonodavstva, vladavinu prava i otvorenu tržišnu ekonomiju, kako bi se nastavio priliv investicija, zatim unaprjeđenje i promocija ekonomskih odnosa Hrvatske i Crne Gore, kao i podizanje na još viši nivo privredne i institucionalne saradnje dvije zemlje“, kazao je prvi predsjednik novoosnovanog Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba Stjepan Udovičić.
Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, ujedno predsjedava Upravnim odborom udruženja i, kao njegov predsjednik, predstavlja ga i zastupa u naredne dvije godine mandata. Udovičić podsjeća da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i stvaraju prepreku za dolazak stranih investitora, ali se raduje što ih je sve manje.
„Hrvatskoj privredi bi moglo biti korisno i zanimljivo iskustvo Crne Gore – koja iako nije članica EU, već dvije decenije koristi euro kao osnovnu valutu – u tome kako su reforme u oblastima finansijskog i platnog sistema, budžeta i brojne druge uticale na privredu i ekonomsku stabilnost“, zaključuje on.
Više detalja pročitajte u ekskluzivnom intervjuu Udovičića za portal Bankar.me.
Što su bili ključni razlozi da se članovi Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba odluče za poslovanje u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori već dugi niz godina posluju neke od najuspješnijih hrvatskih kompanija, koje na našem tržištu ostvaruju značajne poslovne rezultate u svojim oblastima. Osim toga, komunikacija i saradnja između hrvatskih i crnogorskih kompanija već je bila dosta dinamična, zahvaljujući između ostalog i aktivnostima ambasadora Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića, koji je i počasni predsjednik Udruženja. Zbog toga je ovaj korak prirodan nastavak tih aktivnosti i uspješne saradnje.
Nije novost niti rijetkost u Crnoj Gori da se formiraju slična udruženja kako bi se promovisala partnerstva, investicione i poslovne prilike, ali i da bi se kreirao privredni i regulatorni ambijent pogodan za razvoj biznisa, i to – važno je istaći – ne samo za hrvatske ili strane investitore, već i za crnogorske kompanije.
Da sumiram: naš dugoročni cilj je dodatno unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori kroz zalaganje za ekonomski sistem slobodnog preduzetništva, reformz radnog zakonodavstva koje treba postati fleksibilnije, vladavinu prava i otvorenu tržišnu ekonomiju u Crnoj Gori, kako bi se nastavio priliv regionalnih i stranih investicija, zatim unaprjeđenje i promocija ekonomskih odnosa Hrvatske i Crne Gore, kao i podizanje na još viši nivo privredne i institucionalne saradnje ove dvije zemlje.
Da li smatrate da firme iz Hrvatske imaju mogućnosti da više ulažu u Crnu Goru, kako kroz otvaranje vlastitih podružnica, tako i kroz osnivanje firmi u čijoj vlasničkoj strukturi bi bio hrvatski kapital?
Kompanije i investitori iz Hrvatske već su Crnu Goru prepoznali kao priliku za investiranje, dok kompanije iz Crne Gore u hrvatskim kolegama vide pouzdane partnere. To ilustruje i spisak kompanija koje se pojavljuju kao osnivači Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba, među kojima su Erste banka, Hipotekarna banka, Crnogorski Telekom, Ataco, Cemex Montenegro, FEAL Crna Gora, INA Crna Gora, Infinum, KimTec, Ledo Crna Gora, Marinetek, Tuegra, Westpoint, Mercator i Bajkeraj, te nekoliko fizičkih lica.
Hrvatski privrednici kroz lične i poslovne kontakte solidno su upoznati sa mogućnostima i uslovima poslovanja u Crnoj Gori, a osnivanje poslovnog kluba poput ovog prilika je da se protok informacija značajno unaprijedi, kako bi informacije putovale u oba smjera, te kako bi se koristile najbolje poslovne prakse.
Na taj način zainteresovani investitori iz Hrvatske će biti dodatno upoznati sa uslovima pokretanja ili akvizicije biznisa u Crnoj Gori, dok će istovremeno donosioci odluka u našoj zemlji dobiti adekvatan feedback o potrebama i željama investitora. Otvaranje ovog dijaloga, uvjeren sam, dovešće do kreiranja novih poslovnih prilika i do povezivanja novih biznisa i ljudi.
Kako vidite poslovni ambijent u Crnoj Gori i na koji način se on mijenjao u proteklih pet godina? Koje su trenutno glavne barijere za strane firme koje žele da ulažu i posluju u Crnoj Gori?
Povoljan poslovni ambijent prije svega podrazumijeva predvidivo regulatorno, poresko i poslovno okruženje, političku stabilnost, vladavinu prava, suzbijanje sive ekonomije i kreiranje fer tržišnih uslova za sve igrače u svim industrijama i granama privrede.
Investicioni ambijent u Crnoj Gori po različitim parametrima i u većini industrija u prethodnih nekoliko godina je stabilan ili s uzlaznom putanjom, što ne znači da nema još dosta prostora za napredak. Prethodna godina bila je godina ekonomskog oporavka, ali su već ovu godinu obilježile značajna inflacija i ekonomska i energetska kriza. Samim tim pažljivo posmatramo i očekujemo dalje poteze javne administracije, za koje se nadamo da će biti povučeni nakon analiza i konsultacija sa predstavnicima privrede.
Tako pozdravljamo sve inicijative koje idu u korist građana, poboljšavaju njihovu kupovnu moć i pozitivno utiču na finansijsku stabilnost u zemlji, ako su utemeljene na boljoj naplati poreza što bi trebalo da omogući odlučna implementacija zakona o elektronskoj fiskalizaciji, kao i na racionalnijoj budžetskoj politici i trošenju novca. Profesionalno ćemo se zalagati za reformu Zakona o radu koji, u svom trenutnom obliku, stvara dosta izazova poslodavcima u zemlji i, kao takav, nije uvijek niti u najboljem interesu zaposlenih, odnosno radnika.
Otvorena i bliska komunikacija između donosilaca odluka i predstavnika privrede put je ka unapređenju poslovnog ambijenta, i vjerujemo da ćemo u javnoj upravi imati partnera na tom putu. Naglašavam da ne želimo da se bavimo političkim radom, ali želimo da damo sve od sebe da Crnu Goru približimo Evropskoj uniji i da ubrzamo proces evropskih integracija, te da svojim znanjima i iskustvom pomognemo ekonomiji Crne Gore da se što brže prilagodi tim procesima.
Ako pažljivije pogledate, vidjećete da ista otvorena pitanja usporavaju put Crne Gore ka EU i ostaju najveće prepreke stranim investitorima. Na sreću, sve ih je manje, ali moramo zavrnuti rukave i zajedno se baciti na posao.
Što će biti ključne smjernice u saradnji HCPK sa državnim institucijama, naročito ministarstvima koje su ključne za strane investitore (ministarstva kapitalnih investicija, ekonomskog razvoja i turizma)?
Kao što sam istakao nakon osnivačke skupštine, naš zadatak je da radimo na supartnerstvu i osnaživanju saradnje sa javnom administracijom u Crnoj Gori, da pronađemo nove načine da povećamo životni standard građana, da apelujemo na još snažnije suzbijanje sive ekonomije, i da razvijamo i promovišemo ekološki prihvatljivo poslovanje.
Kao iskreni prijatelji naroda Crne Gore, vrijedno ćemo raditi na aktivnoj promociji Crne Gore kao odgovarajućeg kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i stvaranju čvrstih dobrosusjedskih veza naših prijateljskih naroda i država.
Na koji način će prelazak Hrvatske na euro promijeniti odnosno poboljšati poslovanje hrvatskih kompanija u Crnoj Gori?
Monetarna unija je najviši oblik regionalne ekonomske integracije, a ulazak Hrvatske u monetarnu eurozonu znak je da je država ispunila veoma stroge formalne kriterijume i da je u dobroj finansijskoj kondiciji, da tako kažem. Uz to, iako nije bio zvanična valuta, brojna preduzeća u Hrvatskoj već su bila zadužena u eurima, građani su tu valutu koristili u svrhe štednje.
Hrvatskoj privredi bi, dakle, moglo biti korisno i zanimljivo iskustvo Crne Gore – koja iako nije članica EU, već dvije decenije koristi euro kao osnovnu valutu – u tome kako su reforme u oblastima finansijskog i platnog sistema, budžeta i brojne druge uticale na privredu i ekonomsku stabilnost.
Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj sigurno će pojednostavniti i pojeftiniti sve usluge platnog prometa između ove dvije zemlje. Zato se radujemo 1. januaru 2023. godine kada će i Crna Gora i Republika Hrvatska koristiti istu valutu.
Iz Hrvatske do sada investirano 300 miliona eura
Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori i počasni predsjednik Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba:
Hrvatsko-crnogorski poslovni klub djelovao je u neformalnom smislu i nešto skromnijem obliku nekoliko godina prije mog dolaska u Crnu Goru, a na prvoj službenoj večeri koju sam u rezidenciji organizovao za direktore tada još neformalnog HCPK, dao sam im do znanja da me uvijek mogu zvati – u bilo koje doba dana ili noći. Za njih sam uvijek dostupan i na raspolaganju, kako poslovno, tako i privatno, kao i svi članovi Ambasade.
HCPK ima plemenite ciljeve daljnjeg razvoja ekonomskih odnosa dvije susjedne i partnerske države, a najbolji primjer partnerstva i solidarnosti imali smo prilike vidjeti kada je nakon razornog potresa u Republici Hrvatskoj, Crna Gora uputila humanitarnu pomoć na pogođena područja, te kada su početkom pandemije izazvane virusom COVID-19, kao i početkom ruske invazije na Ukrajinu, lanci snabdijevanja iz okruženja zabranili izvoz svoje pšenice u Crnu Goru, a Crna Gora uspjela pribaviti potrebne zalihe brašna i ulja u Republici Hrvatskoj.
U hrvatsko-crnogorskim odnosima ekonomska saradnja iz godine u godinu raste. Svakako, još ima prostora za dalje produbljivanje te saradnje i partnerstva u oba smjera. Iz Hrvatske je, do sada, u Crnu Goru uloženo blizu 300 milona eura, što Crnu Goru čini petom državom po ulaganjima iz Hrvatske.
U tom smislu, vjerujem kako će i formalno osnovani HCPK dati svoj doprinos i uvjeren sam u njihov uspjeh i ispunjenje zacrtane vizije i misije. U saradnji s Ambasadom Republike Hrvatske u Crnoj Gori, biće konstruktivan partner državi Crnoj Gori i njenim privrednicima. Zaželimo im sreću i puno uspjeha!
Bankar.me
