Svjetska ekonomija u 2020. godini pala je 4,9 odsto usljed pandemije virusa korona, evropska za 7,4, a crnogorskoj se predviđa od oko 15 do 17 odsto na godišnjem nivou.

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore je u trećem kvartalu (jul, avgust i septembar) 2020. pao za 26,9 odsto, preliminarni je podatak Monstata. Država je po padu ekonomije lider u regionu i u vrhu Evrope.

Prema procjeni Svjetske banke, oporavak globalne ekonomije mogao bi da potraje pet godina, dok bi kod zemalja, koje su zavisne od turizma ili su imali veći pad, period vraćanja na pretpandemijski nivo mogao da traje i duže. Ovo sve uz uslov da u 2021. godini bude uspješno završena vakcinacija i da pandemije bude zaustavljena.

Crna Gora je na kraju 2019. godine imala neto javni dug od 3,2 milijarde eura, a on sada iznosi oko 3,8 milijardi.

Udio javnog duga u BDP-u povećan je sa 65 na blizu 90 odsto, dok će 2021. godine, kada počne korišćenje novca od nedavno emitovanih obveznica, javni dug preći 100 odsto BDP-a.

Crna Gora je na kraju 2019. imala 198 hiljada zaposlenih, a sada ta brojka iznosi 166 hiljada.

Zvanično, broj nezaposlenih povećan je sa 37 na 47 hiljada, a stopa nezaposlenosti sa 16,2 na 20,3 odsto.

Osim zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, Vlada će 2021. morati da rješava i naslijeđene probleme kao što su neprofitabilna i zadužena državna preduzeća, saniranje štete od bankrotiranog Montenegro erlajnsa (MA) i osnivanje novog nacionalnog avio-previznika, racionalizacija i povećanje efikasnosti javne uprave.

Tu je i pronalazak načina da se završi izgradnja prve dionice auto-puta, otkrivanje krivaca za kašnjenje tog projekta i raščišćavanje računa, isplata prve rate kredita za njegovu gradnju…

Građani ni u 2021. ne mogu očekivati rast standarda jer će se nastaviti loše poslovanje privrede, tako da većina kompanija neće biti u mogućnosti da zapošljava nove radnike ili povećava plate, a mora se naći način da se stane na put otpuštanjima i obaranju zarada jer životni standard godinama za većinu stagnira ili je u padu.

Da li će “Plovidbe” proći kao MA?

Prvi veliki izazov dolazi već za 20 dana, kada Crnogorska i Barska plovidba treba da uplate rate od ukupno oko pet miliona eura kineskoj Eksim banci za ranije kupljene brodove.

Do sada je većinom taj novac obezbjeđivan tako što je iz državnog budžeta uplaćivan kompanijama, a one rate banci.

Međutim, nije postojao nikakav ugovor ili drugi osnov po kojem je Vlada mogla zakonski taj novac uplatiti.

Agencija za zaštitu konkurencije je i u ovom slučaju, kao i za Montenegro erlajns (MA), pokrenula proceduru ispitivanja legalnosti takve državne pomoći za dvije kompanije, kojima je bivša Vlada dala garancije na kredite za kupovinu brodova.

Predsjednik Savjeta Agencije Miodrag Vujović je izjavio nedavno da odluka za dvije brodarske kompanije još nije donijeta, ali da su one možda u nešto boljoj poziciji nego državni avio-prevoznik koji je upravo zbog nemogućnosti da više dobija pomoć, usljed zabrane Agencije, 26. decembra obustavio letove i slijedi mu put u stečaj.

Pomorske kompanije ni sada nemaju novca da plate ove rate, tako da će Vlada birati jedno od dva loša rješenja.

Da iz budžeta pomogne kompanijama da plate rate i time rizikuje da prekrši zakon i evropske direktive i izazove problem u nastavku pregovara sa Evropskom unijom, ili da to ne uradi – pa bi Eksim banka sav preostali iznos duga po ovim kreditima naplatila odmah od žiranta, odnosno iz državnog budžeta.

Sadašnji dug obje kompanije iznosi 52 miliona eura plus kamate, tako da bi plaćanje tog iznosa bio veliki udarac za državni budžet.

Plan za novu avio-kompaniju

Vlada je počela aktivnosti na formiranju nove avio-kompanije koja će se zvati “To Montenegro”. Za osnivački kapital firme će iz budžeta biti obezbijeđeno 30 do 40 miliona eura.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić kazao je da će ta nova kompanija kupiti dio opreme od postojećeg Montenegro erlajnsa, kao i da će pokušati da MA iskoristi taj novac za pokretanje i održavanje nekih svojih linija još par mjeseci.

Mora se naći način da se stane na put otpuštanjima i obaranju zarada, jer životni standard većini građana godinama stagnira ili je u padu

Dobijanje dozvola, licenci i ostale dokumentacije neophodne za letjenje biće potrebno, prema procjeni Vlade, šest do devet mjeseci. Nakon uplate osnivačkog uloga, novi avio-prevoznik neće dobijati ni cent iz državne kase. Prema informacijama “Vijesti”, najvjerovatnije će se ići na kupovinu dva aviona, i postepeno dobijanje licenci, dozvola i slotova od regionalnih i evropskih aerodroma. Od dosadašnjeg Montenegro erlajnsa bilo bi preuzeto letačko i tehničko osoblje i manji dio iz komercijale i administracije, odnosno oko polovina od ukupnog broja. Poštovao bi se princip ekonomičnosti, odnosno da bude duplo do troduplo više sjedišta u avionu od broja zaposlenih.

Za početak bi letovi bili samo za Beograd, gdje je jednostavnije obezbijediti licence i dozvole, možda već i ovog ljeta. Kasnije bi se širili i na nekoliko evropskih aerodroma, kada dobiju sve potrebne saglasnosti. Letjeli bi samo na one destinacije „gdje se mogu makar pokriti troškovi“.

Saniranje dugova Montenegro erlajnsa i isplate radnika koštale bi do 50 miliona eura, od čega bi dio bio indirektno vraćen u budžet.

Prva rata za auto-put stiže na naplatu, uz sve “šupljine”

Vlada najkasnije do juna treba da riješi dva velika problema u vezi sa auto-putem: uzimanje osiguranja od valutnog rizika, što prethodne dvije vlade nijesu uradile, kao i da uđe u pregovore sa Eksim bankom ili obezbijedi novac za plaćanje prva rate kredita koja dospijeva u julu i iznosi oko 34 miliona eura. Iz Vlade su već najavili da će pokušati da pregovaraju sa kineskom bankom da se prolongira otplata ove rate.

U januaru vjerovatno neće biti povećavanje penzija, kroz usklađivanje sa inflacijom i prosječnom zaradom jer statistika bilježi deflaciju

Dionica od Podgorice do Mateševa trebalo je da bude završena u maju 2019. godine, odnosno već najmanje godinu i po bi se putarina naplaćivala. Rok je aneksom ugovora produžen za kraj septembra 2020. ali bez navođenja krivca za ovo kašnjenje od 17 mjeseci, osim što se iz bivše vlasti sve svalilo na korona krizu.

Rok je prošao – novi aneks nije potpisan, a kraj završetka je prvo najavljivan za jun 2021. da bi sada iz Monteputa i taj nezvanični rok pomjerili za jesen te godine.

U međuvremenu je kineski graditelj CRBC podnio zahtjev za dodatna plaćanja novih naknadnih troškova, dok je angažovanom nadzoru istekao ugovor. Pred Vladom je veliki posao da otkrije šta se sve radilo na ovom projektu i ko snosi krivicu za kašnjenja i naknadne troškove koji su već prešli 100 miliona eura.

Višak 3,5 hiljada radnika

Prethodna Vlada je 2018. godine napravila strategiju racionalizacije javna uprave, prema kojoj je utvrđen višak od 3,5 hiljada radnika koliko je trebalo da bude otpušteno u naredne dvije godine. To nije rađeno, već je i povećan broj naročito pred ovogodišnje izbore i nakon njih do formiranja nove Vlade. I tu nepopularnu mjeru moraće da sprovede nova izvršna vlast. Ta postupak je započet sa više nivoa, odnosno zbog smanjenja resora znatno je manji broj ministara, državnih sekretara, savjetnika i pomoćnika. Nove sistematizacije za ministarstva i uprave su već počele i trebalo bi da budu završene u januaru, nakon čega će biti poznat broj zaposlenih koji će biti višak.

Državne kompanije

Nova Vlada će u narednih mjesec ili dva preuzeti upravu i u 30-ak kompanija u državnom vlasništvu, zavisno da li su društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) ili akcionarska društva. Nakon toga će u roku od mjesec za svaku kompaniju biti urađen pregled stanja i predlog mjera za poboljšanje poslovanja.

Iz Vlade je najavljeno da će preispitati postupke prethodnih uprava, da će biti i krivičnih prijava, ali i da neće bježati od gašenja nerentabilnih kompanija.

Obećanje je da će se znati gdje ide svaki cent poreskih obveznika

Vlada nije pripremila budžet za 2021. po skici bivše vlasti, nego se odlučila za privremeno finansiranje, koje će najvjerovatnije trajati do marta. To je obrazloženo velikom neizvjesnošću za ekonomske prilike, kao i naslijeđenim ugovorima i obavezama za plaćanje čiju legalnost nijesu mogli procijeniti. Budžet će biti pripremljen prema ekonomskim prioritetima nove Vlade, koji će, kako je najavljeno, biti poznati do početka marta.

Za novu 2021. najavljena je i reforma Poreske uprave, uvođenje poreske policije, budžetskog inspektora, novi zakoni o provjeri porijekla imovine i igrama na sreću… Obećanje nove vlasti je da će se znati gdje ide svaki cent poreskih obveznika.

U novoj bez rasta plata, penzija i poslovanja

U januaru vjerovatno neće biti ni povećavanje penzija, kroz usklađivanje sa inflacijom i prosječnom zaradom jer statistika bilježi deflaciju, a zarade su na istom nivou kao u 2019.

Vakcinacija ni u optimističkim prognozama neće biti završena u Evropi i susjednim zemljama do ljeta, tako da se u najboljem slučaju mogu očekivati nešto blaža ograničenja za dolazak turista.

Iz Vlade su najavili da projektuju da turistička 2021. godine bude na oko 55 odsto rekordne 2019. Prihodi od turizma u 2020. iznose svega oko deset odsto onih iz 2019. godine.

Sve ovo uticaće i na niže promete u trgovinama, ugostiteljstvu, prometu nekretnina, saobraćaju i drugim djelatnostima, pa za najveći dio privrednika ni 2021. neće biti profitabilna već će veliki uspjeh biti i puko održavanje poslovanja.

Osim zdravstvene i ekonomske krize izazvane pandemijom, Vlada 2021. mora da rješava i naslijeđene probleme

Dobra vijest je najava iz Vlade da će biti nastavljene subvencije za ugrožene djelatnosti, kao i da pripremaju paket nove nefinansijske pomoći.

(Ne)izdavanje aerodroma u Podgorici i Tivtu

Da li će aerodromi u Podgorici i Tivtu biti dati u dugoročni zakup najvjerovatnije će biti poznato do kraja februara, odnosno do izrade predloga budžeta za 2021.

Prethodna Vlada je okončala prvi krug kvalifikacija za izbor mogućih investitora u proširenje i modernizaciju aerodroma.

Ministar finansija Milojko Spajić nedavno je kazao da je bliži ideji davanja aerodroma u zakup, ali da će konačnu odluku donijeti nakon analiza i razgovora sa prijavljenim investitorima.

Pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore prošle su četiri kompanije“Incheon International Airport Corporation” iz Južne Koreje, GMR iz Indije, konzorcijum francuskog ADP-a i Turskog TAV-a i “Corporacion America Airports” iz Luksemburga. Planiran je zakup na 30 godina, a glavni uslovi su najmanje 200 miliona investicija, jednokratna naknada koja nije manja od 100 miliona eura i deset odsto godišnjeg profita.

Izvor: Vijesti.me