Zanimanje stečajnog upravnika u Crnoj Gori nije profesionalizovano ni Izmjenama i dopunama Zakona o stečaju, što znači da će i u budućnosti stečajni upravnici moći da budu stalno zaposleni u državnim preduzećima ili da vode privatni biznis i da istovremeno honorarno, uz naknadu, vode stečaj u jednom ili više preduzeća.
To zanimanje je profesionalizovano u većini zemalja, a jedan od primjera je Srbija, gdje je zakonom uređeno da se stečajno upravništvo tretira kao posebno zanimanje, a da tu djelatnost može da obavlja samo lice koje ima status privatnog preduzetnika, odnosno fizičko lice koje osnuje firmu radi obavljanja poslova stečajnog upravnika kao jedine profesionalne djelatnosti u cilju sticanja dobiti.
Predsjednik NVO Stečajci Borislav Ćulafić kazao je da je ta NVO prilikom rasprave o Nacrtu zakona o stečaju insistirala na profesionalizaciji tog zanimanja.
– Zanimanje stečajnog upravnika trebalo bi da bude profesionalizovano, kao što je recimo zanimanje javnih izvršitelja, kako bi se spriječila zloupotreba Zakona o radu, kao i enormne zarade pojedinaca koje kao stečajni upravnici ostvaruju u više firmi, dok je istovremeno 10 hiljada visokoškolaca na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ali moj predlog nije naišao na razumijevanje predsjednika Privrednog suda Crne Gore Blaža Jovanića i nekoliko stečajnih upravnika koji su se tome usprotivili, jer im očigledno odgovara da na više mjesta ostvaruju enormna primanja, kazao je on.
Po riječima Ćulafića, angažovanje stečajnih upravnika koji imaju stalno zaposlenje u državnoj firmi, protivno je Zakonu o radu, koji predviđa otkaz za lice koje ne dođe pet dana na posao.
– Tolerisanje da stalno zaposleni obavljaju poslove stečajnog upravnika u više preduzeća je, po mom shvatanju, krivično djelo odgovornog lica koje im dopušta da obavljaju poslove na više mjesta u istom trenutku, što je nelogično, nemoralno i protivzakonito i radi se o organizovanom kriminalu i korupciji, zbog čega će NVO Stečajci podnijeti krivičnu prijavu specijalnom državnom tužiocu za krivično djelo organizovane korupcije i kriminala, rekao je on.
Ćulafić je naveo primjer Milovana Ćulafića, koji je honorarno obavljao posao stečajnog upravnika, pri čemu je imao stalno zaposlenje u Opštini Andrijevica kao sekretar opštine, kasnije kao glavni menadžer, a nakon toga i glavni administrator, što, kako je pojasnio, znači da je samom sebi bio pretpostavljeni. Na taj način je sebi omogućio da istovremeno bude izvršni direktor u ekokatunu Štavna, čiji je osnivač Opština Andrijevica i glavni administrator, kao i stečajni upravnik u Impregnaciji drveta u Kolašinu, Šumskog preduzeća iz Kolašina, a istih godina i da taj posao obavlja i u bjelopoljskom preduzeću Imako iz Bijelog Polja, te Brskova.
Predsjednik Komore stečajnih upravnika Milan Kastratović kazao je da je zakonodavac tu da oformi način na koji misli da je najbolje da nešto funkcioniše, ta da se stečajni upravnici ne pitaju mnogo. Takođe, smatra da bi država trebala da izdvoji ogromna sredstva da bi se to zanimanje profesionalizovalo, te da sa tog aspekta smatra da se državi to ne isplati.
– Moguće da bi za nas bilo daleko bolje da postoje kancelarije, ali je onda pitanje na koji način sve to organizovati, jer bi sve trebalo da se radi iznova, da se izdaju nove licence, pitanje je šta da se radi sa starim stečajevima, rekao je on.
Po riječima Kastratovića, na spisku stečajnih upravnika je njih oko 215, od kojih je aktivno između 50 i 60. Komora se, kako je kazao, nije bavila analizom da li stečajni upravnici imaju neko drugo zaposlenje.
– Mislim da iz državnih organa vrlo malo ljudi rade kao stečajni upravnici, a mi tek treba da napravimo sve te analize, pa da predložimo način na koji ćemo da se organizujemo, jer, iako je zanimanje sgaro, takav način organizovanja je u povoju. Potrebno je da uvedemo neki kodeks i da nas država prizna, rekao je on.
Listu utvrđuje Ministarstvo pravde
Iz Privrednog suda kazali su da Listu stečajnih upravnika, kao i program, uslove i način polaganja stručnog ispita za stečajne upravnike utvrđuje Ministarstvo pravde shodno čl. 27 i 28 Zakona o stečaju.
Privredni sud u okviru svojih nadležnosti, ne utvrđuje da li određeno lice koje je imenovano za stečajnog upravnika u stečajnom postupku, ima drugi radni angažman, da li se isključivo bavi poslovima stečajnog upravnika i slično, već samo na osnovu utvrđene liste stečajnih upravnika koju dostavlja Ministarstvo pravde imenuje stečajne upravnike rješenjem o otvaranju stečajnog postupka ili prije otvaranja, kada to zahtijevaju potrebe postupka u skladu sa Zakonom o stečaju, kazali su “Danu” iz Privrednog suda.
Izvor: Dan
