• Crna Gora se ističe kao lider u inflaciji u kategorijama proizvoda poput odjeće, obuće, rente i hrane, prema podacima Eurostata
• Imamo fenomen lokalne “greedflation” ili inflacije uzrokovane pohlepom

Dok Vlada pokušava da obuzda inflaciju u Crnoj Gori administrativnim ili netržišnim mjerama, stvarnost pokazuje da ovakve intervencije ne donose željene rezultate. Dok se neke cijene limitiraju, druge, poput onih za odjeću i obuću, rastu daleko iznad prosjeka u regionu i EU. U julu 2024. godine, godišnja inflacija u ovoj kategoriji proizvoda u Crnoj Gori dostigla je zabrinjavajućih 12,5%, dok su u susjednim zemljama, poput Albanije, Srbije i Makedonije, stope bile znatno niže, između 2,4% i 4,9%, a u EU državama u prosjeku 2,1% – navela je na svom LinkedIn profilu profesorica sa UDG-a, Dr Gordana Radojević.

Ako uzmemo u obzir da se odjeća i obuća u potpunosti uvoze, ovolika razlika u stopama inflacije ukazuje na to da inflacija u Crnoj Gori nije samo posljedica globalnih faktora, već i ozbiljnih lokalnih poremećaja koje Vlada uporno ignoriše. Umjesto da se pozabavi suštinskim uzrocima inflacije, vlast pribjegava administrativnim mjerama kojima liječi posljedice inflacije kroz kontrolisanje potrošačkih cijena i cijene rada.

Takvo ili netržišno regulisanje cijene rada i potrošačkih dobara, u praksi vodi do povećanja troškova za kompanije, koje zatim te troškove prenose na potrošače kroz više cijene na policama, zbog čega opada kupovna moć i životni standrad građana. Ovakva politika izvršne vlasti suprotna je osnovnim principima ekonomske teorije i prakse, a njen rezultat je jasan: Crna Gora se ističe kao lider u inflaciji u kategorijama proizvoda poput odjeće, obuće, rente i hrane, prema podacima Eurostata.

Uz sve to, ne može se zanemariti ni fenomen lokalne “greedflation” ili inflacije uzrokovane pohlepom. U uslovima povećane potražnje, podstaknute stalnim ili provremenim prisustvom 98.694 stranca u Crnoj Gori (stanje na dan 31.10.2024.), mnoge kompanije i pojedinci koriste vanredne okolnisti i podižu cijene daleko iznad realnih troškova kako bi profitirali iz trenutne situacije. Ova logika formiranja cijena više nije karateristična samo za ljetnju sezonu, već se koristi tokom cijele godine širom Crne Gore. Da li je formiranje cijena povezano sa antikonkurentskim praksama u sektoru trgovine, je pitanje na koje izvršnu vlast još uvijek nema odgovor.

Sve dok Vlada ne prizna činjenicu da inflacija u Crnoj Gori nije samo posljedica globalnih, već i ozbiljnih domaćih poremećaja i ne preispita politiku konkurencije i fiskalnu politiku, građani će biti primorani da plaćaju sve veće cijene.

Izvor: LinkedIn, Gordana Radojević PhD in Statistics – Društvo statističara i demograva Crne Gore