Na crnogorskom tržištu nekretnina je prošle godine zabilježeno značajno povećanje interesovanja i prodaje u odnosu na kriznu 2020. godinu, kada je tržište zbog korone bilo u velikom padu. Investitori i predstavnici agencija za nekretnine su Pobjedi kazali da su cijene stanova rasle od deset do 20 odsto, uglavnom zbog poskupljenja građevinskog materijala i radne snage. Ove godine očekuju umjereni rast cijena, piše Pobjeda.

GRADNJA

Jedan od najpoznatijih crnogorskih građevinskih investitora, vlasnik Zetagradnje Blagota Radović, naveo je da je u Podgorici u 2021. godini došlo do prosječnog rasta cijena stanova deset do 15 odsto.

“Razlozi poskupljenja su ekstremno povećanje cijene građevinskog materijala i radne snage”, istakao je Radović i kazao da Zetagradnja stanove u Podgorici u zavisnosti od lokacije prodaje za 1.250 do 1.700 eura po kvadratu.

“Smatram da ispod ovih cijena koje su na tržištu nema isplativosti i to ako se zadrži ova cijena materijala i radne snage, a mislim da će samo da raste”, kazao je Radović.

Većinu stanova Zetagradnja proda prije završetka gradnje.

“Nikad nijesam imao problema sa prodajom, pa ni u najtežim vremenima. Uglavnom se 80 odsto naših stanova proda prije završetka gradnje”, rekao je Radović, koji je sigiuran da ove godine neće doći do pada cijena stanova, a eventualni dalji rast zavisi od cijena građevinskog materijala i radne snage.

“Sad je pitanje koliko će povećanja cijena kupci sa ovako malom kupovnom moći da izdrže”, saopštio je Radović, koji smatra da će cijena radne snage definitivno da raste, jer više ne dolaze radnici iz okolnih zemalja, pošto se u svakom regionu gradi.

U Srbiji sve građevinske radove izvode radnici iz Turske, a građevinci iz Srbije, Makedonije i BiH su pošli pošla prema Evropi.

“Sad se i mi sve više oslanjamo na radnu snagu iz Turske”, dodao je Radović.

SULUDE CiJENE

Direktorica podgoričke agencije Iva nekretnine Mira Radović tvrdi da su cijene stanova u Podgorici porasle od deset do 20 odsto.

“Imamo dosta zahtjeva za kupovinu i puno kupaca sa novcem koji traže stanove, ali nemamo stanova koji su završeni i useljivi”, kazala je Radović, koja ocjenjuje da su trenutne cijene stanova nerealno visoke, navodeći daje prosječna cijena kvadrata u Podgorici od 1.300 do 1.350 eura.

“Neshvatljivo mi je da se za ove cijene prodaju stanovi u izgradnji. Ne znam otkud taj novac i ne znam ko to kupuje. Otkud nekome za stan u Siti kvartu u izgradnji 1.400 ili čak 1.500 eura po kvadratu, čija će gradnja biti završena za godinu. Ta cijena je meni suluda za kvalitet Siti kvarta, a trenutne cijene su mi neshvatljive i nespojive sa našim standardom”, reklaje Radović.

Ona ne može da predvidi kretanje situacije na tržištu nekretnina, a iako ,,navija“ da dođe do pada cijena, nije optimista.

“Prema informacijama od investitora ne vjerujem da će se skoro korigovati cijena stanova. Ako se nastavi ovakav trend, ne znam ko će imati 80 hiljada eura za jednosoban stan”, pita se Radović, koja se slaže da je rast cijena građevinskog materijala jedan od razloga, ali smatra da je poskupljenje preveliko.

Navela je da su pojedini investitori na početku gradnje nudili stanove za1.050 do 1.100 eura po kvadratu, a sad ih prodaju i za 1.450 do 1.500 eura.

“Pa nemoguće je da su baš toliko porasle cijene materijala. Prosto sam zatečena da ima ljudi koji mogu sve to sebi priuštiti po potpuno suludim cijenama za današnje vrijeme”, naglasila je Radović.

PRIMORJE

Agencija za nekretnine Montenegro prospekt ima kancelarije u Kotoru, Budvi i Baru, a njen direktor Ivan Dašić je ocijenio uspješnom prošlu godinu.

“Interesovanje za domaće nekretnine je bilo veliko, prodaja dobra. Rezultati su mogli biti bolji da nije bilo značajnih restrikcija putovanja usljed kovida-19. U prodaji su dominirali stanovi sa 64 odsto ukupnog učešća, kuće su zastupljene sa 27 odsto, a placevi devet odsto”, rekao je Dašić, koji tvrdi da su cijene kvadrata na Primorju takođe porasle između 10 i 20 odsto.

“Glavni razlog je poskupljenje građevinskog materijala više od 20 odsto, prema procjenama, pa je odreagovalo i sekundarno tržište, ne baš u toj mjeri kao novogradnja, ali se nešto sporiji rast događa i na njemu”, kazao je Dašić.

Ističe da je tržište nekretnina na Primorju prošle godine bilo aktivnije nego prethodnih godina, tako da je ova agencija i pored pandemije imala dosta upita klijenata iz inostranstva.

“Takođe 2020. godina sa zaključavanjima, ograničenjem slobode kretanja je proizvela psihološki efekat, pa su nakon popuštanja mjera na globalnom nivou ljudi jednostavno bili gladni života, putovanja, pa i investiranja i preseljeljenja u urbano rasterećenje sredine, kao što je naša”, pojasnio je Dašić.

On je naveo da generalizovanje i definisanje srednje cijene stana u gradovima na Primorju može dovesti u zabludu, jer na cijenu utiče lokacija, kvadratura jedinice i nivo opremanja.

“Ovo pitanje zahtjeva studiozniji odgovor, jer u Budvi se kvadrat može kupiti za 1.500 eura iza obilaznice, ali i za pet hiljada u Gospoštini i u blizini Starog grada, a za neke se traži i više”, saopštio je Dašić, koji očekuje umjereni rast cijena nekretnina, prije svega zbog povećane tražnje.

“Usljed inflatornih kretanja u svijetu, mnogi stranci ulažu u nekretnine, a Crna Gora se percipira kao destinacija koja bi mogla da ima značajniji porast cijena nekretnina nakon ulaska u EU”, istakao je Dašić.

Ocijenio je da je izdavanjem nekretnina u primorskim opštinama lani bilo pitanje oko ,,koga se lome koplja“.

“Po broju turista sezona se može okarakterisati kao uspješna, naročito u odnosu na 2020, ali mnogi ističu drastičan pad u ,,kvalitetu“ potražnje. Iz opreznosti mnogi kapaciteti su ušli u 2021. sa cijenama ispod nivoa 2019. i ranijih godina i time otvorili šire vrata turistima niže platežne moći”, rekao je Dašić.

Kako se u julu i avgustu tražio ,,krevet više“, cijene su korigovane u hodu za kapacitete koji nijesu bili bukirani.

“Međutim, konkurencija u ovom segmentu je velika i svakim novoizgrađenim kvadratom postaje veća pa očekujemo da se to negativno odrazi na visinu zakupa. Cijenimo da će ovim najviše biti pogođena „ekonomska klasa“, a ne luksuzni kapaciteti”, zaključio je Dašić.

Kvadrati u regionu skuplji

Vlasnik Zetagradnje Blagota Radović ističe da su cijene stanova u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji značajno veće nego u Podgorici.

“U Beogradu su cijene stanova od 3.000 eura po kvadratu pa naviše”, kazao je Radović, čija kompanija gradi i najvišu zgradu u Ljubljani od 22 sprata.

“U Ljubljani su cijene kvadrata od 4.000 do 5.500 eura. Ispod 4.000 eura nema kvadrata u zgradi koju mi gradimo”, naveo je Radović.

Najamnine u Podgorici pale od 20 do 30 odsto

Mira Radović kaže da je lani u izdavanju stanova došlo do pada cijena i interesovanja.

“Cijene zakupa su pale od 20 do 30 odsto. Imamo baš dosta stanova za zakup, luksuzno opremljenih, ali prosto nema klijenata i mala je potražnja. Nije nam se dešavalo da jednosoban stan u ,,Maksimu“ bude prazan deset dana, a sad imamo nekoliko dobrih stanova u toj zgradi, ali prosto nema interesovanja”, ističe Radović, koja smatra da je razlog manji broj stranaca.

“Stranci su bili najbolji klijenti i tražili su te luksuznije stanove. Ne mogu da kažem da ih sada nema, ali ih je vrlo malo”, saopštila je Radović.