Banke i štedionice stenju: Evropska centralna banka ne samo da drži negativne ili tzv kaznene kamate, već će ih uskoro i povećati. Koje su posljedice? Ovo su najvažnija pitanja o negativnim kamatama.
Što su kaznene stope?
Od sredine juna 2014. komercijalne banke moraju plaćati kamate kada parkiraju višak novca kod Evropske centralne banke (ECB). Trenutno je to 0.4 posto.
Zašto ECB to radi?
Banke bi trebale biti pokrenute da ne koče višak likvidnosti, već da daju više kredita. To bi trebalo da podstakne ulaganja i potrošnju u eurozoni, što bi sa svoje strane trebalo da podstakne rast i inflaciju.
Činjenice: Ekonomski rast u eurozoni gubi na značaju. Bruto domaći proizvod porastao je u prošlom tromjesečju samo za 0,2 posto. Istovremeno, stopa inflacije odmiče se od cilja nešto manje od 2%, što ECB smatra da je nivo koji osigurava stabilnost cijena. Inflacija je u julu bila 1,1 posto, najniža od februara 2018. godine.
Koliko to košta banke?
Prema proračunima Saveznog udruženja njemačkih banaka, banke u eurozoni trenutno moraju plaćati više od 600 miliona eura mjesečno negativnih kamata za prekomjernu likvidnost ECB-u. Računato na godinu, ukupno je riječ o iznosu od oko 7,5 milijardi eura. Kaznenim kamatama posebno su pogođene njemačke banke koje tradicionalno imaju višak depozita klijenata. U skladu s tim, one nose otprilike jednu trećinu negativnih depozita u zoni eura.
Kakve daljnje posljedice imaju negativne kamate na banke?
Dugo se bankama i štedionicama savjetovalo da prikupljaju više kamata na kredite nego što štedišama plaćaju za depozitie. No, obilni kamatni viškovi su istorija: ECB je gurnula kamatne stope na rekordno nizak nivo, razbijajući industriji dohodak.
Problemi bankarske industrije postali su mnogo veći sa negativnim kamatama. Oni već trpe zbog žestoke konkurencije i ekonomskog pada. Pored toga, u digitalizaciji su visoki regulatorni troškovi i skupa ulaganja. Tradicionalne banke s podružnicama takođe se bore s konkurentima i fintech izazivačima.
Šta kaznene kamate znače za štediše?
Banke prenose negativne kamate na kompanije, velike investitore poput fondova i na bogate privatne kupce. Prema istraživanju koje je sproveo portal biallo.de, 30 institucija u Njemačkoj naplaćuje takozvanu skrbničku naknadu za privatne kupce, uglavnom u iznosu do 100.000 eura. Za većinu je ta naknada 0,4 posto. Ogromna većina kupaca tako se čuva od negativnih kamatnih stopa.
Hoće li uskoro biti pogođene normalne štediše?
Trenutno ne izgleda tako. Jer takav bi korak natjerao kupce u konkurenciju. “Ne vjerujem da ćemo dobiti negativne stope na sve strane”, kaže izvršni direktor Finanztipa Hermann-Josef Tenhagen u intervjuu za n-tv.de. “Prva štedionica koja to učini, dobiće toliko novca da će to izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.”
Zar banke ne mogu na drugi način prenijeti troškove?
Mogu – a neki će vjerovatno i pokušati. Što duže kamatna stopa postoji, veća je vjerovatnoća da će institucije povećati naknade. Povećanja cijena su uporna tema u industriji.
“Okoliš kamata ne možete loviti samo smanjenjem troškova”, rekao je izvršni direktor Deutsche Bank Christian Sewing sredinom jula “Handelsblattu” – ubrzo nakon što je najavio plan oporavka koji uključuje i gašenje hiljada radnih mjesta. “Ne mogu zamisliti da će banke koje trenutno nude besplatni račun, to raditi uz politiku kamata sljedećih nekoliko godina ili desetljeća”, prenosi Indikator.ba
Je li kraj kaznenih kamata na vidiku?
Ne, naprotiv. ECB je nedavno predložila da kaznena kamatna stopa od trenutno 0,4 posto bude dodatno pooštrena. Porast kamatnih stopa, kojem su se nadale štediše i kojega su se zajmoprimci bojali, tako je sve dalje, navodi n-tv.de.
