Pred kraj godine, 19. decembra 2018, njemačka vlada konačno glasa o nacrtu zakona. Njime bi ubuduće trebalo da se reguliše dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika. Pregled najvažnjih novina tog zakona.
Njemačka je useljenička zemlja i potrebni su joj strani radnici, iz cijelog svijeta. To je odavno jasno, prije svega privredi i ne malom delu političkog spektra, dok su konzervativci iz CDU i CSU koji su već 12 godina na vlasti, odbijali da tu činjenicu priznaju zakonom koji bi regulisao dolazak stranaca u zemlju. Njihov otpor je slomljen, utoliko što će 19. decembra, vlada Njemačke glasati o takozvanom Zakonu o useljavanju stručne radne snage (Fachkräfteeinwanderungsgesetz).
Zakon bi trebalo tačno da reguliše ko smije da dođe u Njemačku – da radi ili da se školuje. Generalno, fokus je na ljudima koji već imaju završen fakultet ili kvalifikaciju, odnosno stručnu spremu. Zakon je i sada relativno liberalan za ljude sa viskom stručnom spremom, ali je za one sa nižim kvalifikacijama bilo dosta prepreka.
Kvalifikacija – nije važno koja
Nacrtom zakona je sada predviđeno da zainteresovana osoba koja ima završenu stručnu spremu, i pogotovu ako je našla radno mjesto, smije da radi u Njemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja na spadaju u grupu traženih u Njemačkoj. Do sada je to bio jedan od uslova za dobijanje radne vize. Takođe je novo to što prilikom izdavanje radne vize više ne mora da se dokaže da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Njemačke ili EU. Međutim, ukoliko se bude ukazala potreba, ova klauzula kojom se štiti domaća radna snaga, moći će brzo ponovo da se uvede.
Još jedno novo pravilo je da osobe koji imaju stručnu spremu posao mogu da traže i u Njemačkoj – dakle ne moraju da imaju ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Pored stručne kvalifikacije preduslov je i odgovarajuće znanje njemačkog jezika i dokaz o pokrivanju životnih troškova tokom tog perioda, odnosno da neće zavisiti od državne podrške u Njemačkoj.
Priznavanje diploma
Da bi strani radnici mogli da rade u Njemačkoj njhova stručna sprema mora biti priznata ovdje u zemlji. Ranije je baš oko toga bilo mnogo problema. Međutim, to bi sa novim zakonom trebalo da bude drugačije. Radi se na daljem razvijanju sistema priznavanja stepena obrazovanja, i na boljem savjetovanju zainteresovanih osoba iz inostranstva. Prema Zidojče cajtungu nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi sa tim: naime, predviđena je „ograničena mogućnost” da „pod određenim uslovima” strani radnik svoju diplomu stečenu u inostranstvu podnese na priznanje – nakon dolaska u Njemačku. To znači da kvalifikovani strani radnici mogu ući u Njemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.
Radna dozvola iako je odbijen azil
A što se tiče potražilaca azila, nacrt zakona predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dvije godine – takozvani „Beschäftigungsduldung”. To znači da ako potražilac azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Njemačke. Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmenje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 meseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati nedeljno. Ovim ograničenjima njemačka vlada želi da spriječi da se „Beschäftigungsduldung” izdaje odmah sa obavještenjem o odbijanju azila. Ovlašćenim organima se tako daje vremena da „sprovedu mjere za okončanje boravka” u Njemačkoj osobi kojoj je odbijen azil.
Pravilo po kojem osobe kojima je odbijen azil i koje se nalaze na trogodišnjem stručnom školovanju i potom još dvije godine mogu da rade u Njemačkoj, a da im ne preti protjerivanje – biše prošireno na takozavne pomoćne poslove, odnosno poslove za koje nije potrebna nikakva kvalifikacija. Preduslov je da se obavežu da će posle završiti stručnu obuku za posao za koji nema dovoljno radne snage. To takozvano 3 plus 2 pravilo važiće u cijeloj zemlji, što do sada nije bio slučaj.
Njemački jezik
Da bi njemački jezik mogao bolje da se nauči u inostranstvu, dalje će se razvijati kursevi Geteovog instituta. Ali na tom polju više moraju da se angažuju i privreda i njena predstavništva u inostranstvu kao i pojednična preduzeća. Tako bi na primjer trebalo da prošire svoja predstavništva u inostranstvu kako bi promovisali njemački kao strani jezik. Slični modeli saradnje bi trebalo da se uspostave sa školama u inostranstvu. Još jedan predlog je izgradnja programa stručne obuke u inostranstvu koji uključuju i učenje njemačkog jezika.
Izvor: DW
