Projekat Liberty je jučer objavio potencijalnu ponudu i planira da sarađuje sa investicionom bankom Guggenheim Securities i advokatskom firmom Kirkland & Elis na ovom poslu, u partnerstvu sa nekoliko vodećih tehnologa koji već učestvuju u inicijativi Projekta Liberty.

McCourt ulazi u razgovore sa istorijatom snažne kritike tehnoloških divova, posebno kineskog vlasnika TikToka.

„Moramo promijeniti model ili razviti model u onaj koji vraća kontrolu, upravljanje, izbor, vlasništvo i prava pojedincima“, rekao je McCourt
, koji ima 70 godina, za Forbes u novembru. „To je ili zaista kineska tehnologija ili američka. To su vaši izbori“.

Najpoznatiji kao bivši vlasnik Los Angeles Dodgersa, McCourt se veći dio protekle decenije fokusirao na ulaganje oko 850 miliona dolara, koliko je prihodovao od prodaje tima 2012. godine, putem svoje kompanije McCourt Global. Novac je uložio u sport, nekretnine, tehnologiju, medije i investicionu firmu fokusiranu na privatne kredite.

U januaru 2023. godine, McCourt se povukao sa pozicije izvršnog direktora McCourt Globala da bi se fokusirao na Projekat Liberty, ali ostaje izvršni predsjednik i 100% vlasnik. McCourt-ova imovina procjenjuje se na oko 1,4 milijarde dolara, što ga je ove godine prvi put uvelo na Forbes listu milijardera – iako je njegovo bogatstvo daleko od procijenjenih 220 milijardi dolara vrijednosti Bytedance-a.

Planira da prikupi novac od fondacija, fondova, penzijskih fondova i opšte javnosti kao dio plana da prebaci korisničke naloge na protokol koji im daje više kontrole nad njihovim digitalnim identitetima i podacima, prema podacima Semafora.

Ponuda za Tiktok vjerovatno će naići na veliku konkurenciju. Neke će stići od istih tehnoloških divova koji su predmet McCourtove kritike, usmjerene na svjetsku tehnološku infrastrukturu. Mekortu nijesu strani dugoročni planovi, s obzirom na široku misiju Projekta Liberty.

„Morate krenuti od stanovišta da je sve moguće, a zatim ćemo se suočiti sa izazovima i baviti se njima jedan po jedan“, rekao je krajem prošle godine o svojoj želji da reformiše tehnologiju. „Na kraju dana, nema garancija da će bilo šta od ovoga biti uspješno“.

Korijeni i ulaganje u sport
McCourtovi preduzetnički korijeni sežu pet generacija unazad, kada je njegov pradjed osnovao kompaniju Mekort, građevinsku firmu sa sjedištem u Bostonu. Diplomirao je na Univerzitetu Georgetown i stekao diplomu iz ekonomije 1975. godine, prije nego što se vratio u Masačusets i gradio nekretnine u bostonskoj luci početkom 1980-ih, prenosi Investitor me.

Pokušao je da kupi svoje voljene Boston Red Sokse 2001. godine, ali je izgubio od milijardera Johna Henrya i Toma Vernera. Nešto kasnije, navodno je iskoristio 10 hektara zemlje na južnoj obali bostonske luke kao kolateral da bi kupio Los Angeles Dodgerse po cijeni od 371 milion dolara 2004. godine. Njegov kontroverzni mandat kao vlasnika Dodgersa, koji je uključivao optužbe za loše finansijsko upravljanje i izbjegavanje poreza, završen je 2011. kada je tim podnio zahtjev za zaštitu od bankrota. McCourt je prodao Dodgers za 2,2 milijarde dolara, što je najveća prodaja u istoriji sporta u tom trenutku, i to mu je donijelo oko 850 miliona dolara gotovine, nakon poreza i skupog razvoda.

U međuvremenu, McCourt je prodao veći dio svojih bostonskih nekretnina, najviše 2006. godine i počeo da diversifikuje svoja ulaganja. Sada njegova imovina uključuje grupu zgrada u visokokvalitetnoj četvrti Dallas Design District i udjele u dodatnim komercijalnim i stambenim nekretninama u Californiji, Teksasu i Londonu. (McCourt Global je prodao udio u razvoju nekretnina u Miamiu za 363 miliona dolara 2022. godine.)

Takođe je nastavio da ulaže u sport: McCourt Global je 2014. kupio 50% udjela u Global Champions League and Tour, jednom od najpoznatijih takmičenja u svijetu konjičkog sporta, koje je prodao za nepoznatu sumu 2022. godine.

Četiri godine nakon prodaje Dodgersa, McCourt je takođe kupio čuveni francuski fudbalski klub Olimpic iz Marselja za oko 50 miliona dolara. Od tada je snažno ulagao u tim, koji je generisao više od 200 miliona dolara prihoda u sezoni 2021-2022, iako je navodno izgubio stotine miliona od kako ga je McCourt kupio, izvještava The Athletic.

U to vrijeme, McCourt je osnovao investicionu firmu usmjerenu na privatne kredite, MGG Investment Group, koja je porasla sa 300 miliona dolara pod svojom kontrolom 2016. godine na 5,6 milijardi dolara 2023. godine.

McCourt je takođe pomogao svoju školu, Školu javnih politika Georgetown, donacijom od 100 miliona dolara 2013. godine i drugim zavještanjem 100 miliona dolara 2021. godine.

Novo i neizvjesno tehnološko rješenje
Tokom tog perioda, McCourt je postajao sve zabrinutiji zbog vlasništva korisnika nad podacima, nakon što je shvatio da mnogi podaci kojima istraživači na Georgetownu žele da pristupe nijesu dostupni.

„Unutar škole nalazi se masivni institut za podatke“, rekao je McCourt „Znali smo da pristup podacima može biti od velike koristi za donosioce politika, ali vrlo brzo smo shvatili da podaci koji bi zaista trebalo da budu dostupni, to nisu, jer su pod kontrolom velikih tehnoloških kompanija. Moćni ljudi u Washingtonu ili nijesu razumjeli šta se dešava sa tehnologijom i podacima ljudi, ili su gledali na drugu stranu jer su primali novac od ovih velikih, moćnih, bogatih platformi koje imaju lobiste i zagovornike širom mjesta“.

McCourt je 2021. odlučio da pokrene Projekat Liberty, koji se fokusira na istraživanje, zagovaranje politika i ulaganja u tehnologiju kako bi ljudi imali više kontrole nad svojim podacima i digitalnim identitetima, prema riječima njegovog predsjednika i izvršnog direktora Tomikaha Tilemana.

Projekat Liberty ima istraživački dio u saradnji sa francuskim istraživačkim univerzitetom Sciences Po, Georgetown i Stanford, koji finansira istraživačke projekte vezane za vlasništvo nad podacima i društvene medije. Zagovaranje se manifestuje kroz događaje, uključujući nekoliko oko McCourtova knjige na tu temu – „Naša najveća borba: Ponovno osvajanje slobode, ljudskosti i dostojanstva u digitalnom dobu“ – koju potpisuje zajedno sa Michaelom Casey iz Coin Deska i koja je objavljena u martu.

Do sada, tehnološka komponenta Projekta Liberty usmjerena je na nešto što se zove Protokol decentralizovanog društvenog umrežavanja (DSNP), otvoreni protokol koji bi korisnicima omogućio da poseduju svoje podatke i povežu ih na različitim platformama. McCourt je uporedio DSNP sa načinom na koji isti broj telefona radi kod različitih operatera, ali je određeni broj telefona vezan za određenog korisnika. McCourt je uložio u platformu MeWe, web3 platformu sa 20 miliona korisnika, predvodeći rundu finansiranja od 27 miliona dolara 2022. godine.

Nije jasno koliko bi ekonomski model decentralizovanog protokola bio održiv – još nema dovoljno istraživanja ili rješenja koja mogu da se skaliraju do veličine današnjih tehnoloških divova, ali McCourtova namjera da migrira podatke korisnika Tiktoka na DSNP bio bi mnogo veći korak za njegovu inicijativu.

Takođe nije jasno koliko je McCourt već dao inicijativi, kako planira da potroši 500 miliona dolara koje je zavještao i da li će nešto od toga biti usmjereno ka kupovini TikToka. Ali jedno je sigurno: McCourt, glavni finansijer organizacije, koja je do sada podijelila oko 50 miliona dolara iz svog neprofitnog djela, prema najnovijem poreskom izvještaju, želi da ovo bude njegovo naslijeđe za sljedeću generaciju. „Blagosloven sam sa sedmoro djece„, rekao je na događaju povodom lansiranja svoje knjige u martu. „Reći ću vam: za to se borim.“