U svijetu je sve više zagovornika ukidanja papirnog novca, o čemu svjedoče primjeri Indije, čija je vlada iznenada iz opticaja povukla novčanice od 1.000 i 500 rupija, kao i Evropske centralne banke, koja je odlučila da ukine novčanicu od 500 eura.
To su samo neki pokazatelji trenda ukidanja papirnog novca. Prema pisanju “Frankfurter Allgemeine Zeitung”-a, trenutno se “vodi globalni rat protiv gotovine”, a cilj najmoćnijih banaka svijeta je da ştvore ekonomiju, u kojoj ne postoji novac kao predmet, nego se sve transakcije odvijaju digitalno.
U Indiji je nedavno vlada premijera Narendre Modija proglasila nevažećima sve novčanice od 500 i 1.000 rupija, koje predstavljaju oko 80 odsto papirnog novca, koji je u opticaju u Indiji, što je izazvalo niz problema tamošnjim stanovnicima. Vlada je odlučila da svi Indijci novčanice od 500 i 1.000 rupija moraju uplatiti na bankarski račun, te da će im onda novac biti isplaćen u manjim novčanicama, ali problem je u tome što većina Indijaca nema račun u banci.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Amartya Sen je takvu odluku indijske vlade opisao kao “despotsku i autoritarnu”, ali su tu odluku podržale australijske vlasti. Naime, Australija takođe, razmišlja o demonetizaciji. Ipak, Indijci su bili šokirani iznenadnom odlukom vlade te su uslijedili nemiri i gužve u bankama.
Vlada je povlačenje iz opticaja novčanica od 500 i 1.000 rupija obrazložila kao borbu protiv korupcije i crnog tržišta. Dodali su i kako žele podsticati negotovinske transakcije u poslovanju, a cijeli taj projekat su osmislili strani konsultanti, odnosno, “Boston Consulting Group”. Zanimljivo je i da ovaj projekat indijske vlade pomaže američki USAID, koji je s indijskim ministarstvom finansija pokrenuo inicijativu za smanjenje upotrebe papirnog novca.
Njemački novinar i publicista Norbert Häring smatra kako je to još jedan pokazatelj namjere grupe najmoćnijih svjetskih banaka, tzv. “Group of Thirty”, da polako ukine papirni novac i da se sve finansijske transakcije odvijaju preko kartica, smartphonea i sličnih uređaja. Pripadnici “Group of Thirty” su i Larry Summers, bivši američki ministar financija, i Kenneth Rogoff, bivši glavni ekonomista MMF-a, obojica veliki zagovornici potpunog ukidanja gotovine. Sada harvardski profesor, Rogoff je čak objavio i knjigu “Prokletstvo gotovine” (The Curse of Cash), u kojoj objašnjava zašto treba ukinuti gotovinu. On smatra da se gotovina koristi većinom u “sivoj ekonomiji” i da bi ukidanje keša “otežalo kriminalne radnje”. Kritičari takvu ideju opisuju kao totalitarnu.
Prvo treba ukinuti najveće novčanice, smatraju zagovornici ukidanja gotovine, a zanimljivo je i kako je, nakon duge rasprave prošle godine, Evropska centralna banka (ECB) donijela odluku o povlačenju novčanice od 500 eura do 2018. godine. Ta je odluka izazvala velike rasprave unutar ECB-a, pa se u izdvojenom mišljenju oglasio direktor Odjeljenja za gotovinu Yves Mersch, koji je napisao da se unutar ECB-a “stvorio kartel protiv gotovine”. Grupa zagovornika ukidanja gotovine sastoji se, po ECB-ovom direktoru Merschu, od “ekonomskih alhemičara”, koji misle da negativne kamate stimulišu privredni rast, zatim od “udruženja finansijskih stručnjaka i predstavnika novih digitalnih tehnologija”, koji u tome vide priliku za preuzimanje potpune kontrole nad kretanjem novca, i kao od “velikih zagovornika zakona i reda”, koji smatraju da bi ukidanje gotovine značajno otežalo utaju poreza i slične malverzacije.
Odluke o povlačenju najvećih novčanica donijele su i Kanada, Filipini, Danska i druge države, a digitalno se plaćanje sve više promoviše, pa ne čudi što se njemačko Udruženje za tržišnu privredu nedavno oglasilo s upozorenjem da bi ukidanje papirnog novca značilo “smanjenje naše privatne sfere, prava na imovinu i slobodu” i da bi se time “olakšala mogućnost države da nadgleda svoje građane”. Ipak, trend postepenog ukidanja papirnog novca se nastavlja.
Ekonomski online
