Usljed ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa često se spominje stagflacija. Šta je stagflacija i treba li biti zabrinut zbog nje?
Ovaj termin je kombinacija dvije riječi – stagnacija i inflacija. Označava period malog ekonomskog rasta i visoke stope nezaposlenosti, a pri tom rastu životni troškovi.
To je problem, jer se uobičajnim mjerama za smanjenje inflacije može dodatno usporiti ekonomski rast. Centralne banke mogu povećanjem kamatne stope smanjiti inflaciju, ali to znači da će plasiranje novca na tržištu biti skuplje. Posljedica toga može biti još veće usporavanje ekonomije.
Najteža stagflacija u Sjedinjenim Američkim Državama desila se krajem 70-ih godina. Inflacija je 1980. dosegla 13,3 posto, dok je stopa nezaposlenosti 1982. bila 10,8 posto.
Poskupljenje energije i poteškoće u globalnom lancu opskrbe doprinose inflaciji. Sve se to dešava u okolnostima pandemije koronavirusa. Međutim, ekonomisti su podijeljeni oko toga da li je u najavi povratak stagflacije.
Pojedini vjeruju da je već na snazi rana faza stagflacije, dok su drugi mišljenja da nije neizbježna. S obzirom na prethodno navedeno, izgledno je da će centralne banke morati intervenisati, zaključuju u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF).
(Klix.ba)
