Građani Crne Gore koji su nelegalno izgradili objekte (kojih prema nezvaničnim podacima na cijeloj teritoriji države ima oko 100.000)  najkasnije do 15. jula ove godine mogu podnijeti zahtjev za legalizaciju nadležnom organu lokalne uprave, odnosno sekretarijatu u opštini na čijoj se teritoriji nalazi objekat. Nekoliko građana obratilo se CdM-u pitanjem šta im je sve, osim novca, neophodno od “papirologije” da bi legalizovali svoje objekte.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma je saopšteno kako građani mogu svoje nelegalne objekte prevesti u legalne.  Značajno je naglasiti da je rok za podnošenje zahtjeva prekluzivan, te da se odnosi na sve bespravno sagrađene objekte, a to znači da se ne mogu legalizovati objekti za koje nije podnijet zahtjev u određenom roku.

“Preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je da je objekat evidentiran u katastru nepokretnosti. Upis objekta se obavlja na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta koji izrađuje licencirana geodetska organizacija i koji je ovjeren u Katastru i zahtjeva za upis objekta shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru”, naveli su iz MORT-a.

Zatim se ovjeren Elaborat podnosi uz zahtjev za legalizaciju nadležnom organu lokalne uprave sa izvodom iz lista nepokretnosti, odnosno dokazom da je objekat upisan u list nepokretnosti.

Ako je objekat već upisan u katastar nepokretnosti u stvarnim gabaritima dostavlja se ovjeren Elaborat i izvod iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti. Da bi građani lakše završili ovaj dio posla spisak licenciranih geodetskih organizacije mogu naći i na veb sajtu Uprave za nekretnine Crne Gore-www.nekretnine.co.me.

Zatim da bi se objekat legalizovao mora biti izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom donesenim do stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, planskim dokumentima donijetim do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, u skladu sa ovim Zakonom ili u skladu sa Planom generalne regulacije Crne Gore. Najavljeno je da će ovaj planski dokument biti donijet u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

“To znači da će se u prvoj fazi postupak voditi za objekte koji su izgrađeni u skladu sa normativima važećih planskih dokumenata, dok će se za objekte koji nisu uklopljeni u važeće planove postupak prekinuti do donošenja plana generalne regulacije”, najavljeno je iz MORT-a.

Ako je objekat izgrađen na državnom zemljištu nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju podnosi se zahtjev za otkup zemljišta na kome je izgrađen bespravni objekat organu nadležnom za raspolaganje tim zemljištem.  To može biti organ državne uprave-Ministarstvo finansija ili opštinski organ nadležan za imovinu. I u ovom slučaju se postupak legalizacije prekida do rješavanja imovinsko pravnih odnosa na zemljištu.

Važno je naglasiti da se postupak otkupa zemljišta sprovodi u skladu sa Zakonom o državnoj imovini neposrednom pogodbom. Nakon što zemljište otkupi, postupak legalizacije se nastavlja.

Podsjećamo da je na posljednjoj sjednici Skupštine Glavnog grada, usvojena je Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte.

Takođe, građani Podgorice, gdje ima i najviše bespravnih objekata, moći će da se informišu o svim pitanjima o legalizaciji, svakim radnim danom od 8.00 do 20 sati od sjutra do 14. jula u u službenim prostorijama određenih mjesnih zajednica.

Dokazi u postupku i tehnička dokumentacija

Ukoliko je zahtjev podnijet za objekat koji je izgrađen u skladu sa važećim planskim dokumentom i ukoliko su riješeni imovinsko pravni odnosi na zemljištu, podnosioca zahtjev će nadležna služba pozvati da u roku od 120 dana dostavi potrebnu dokumentaciju i to:

– dokaz o plaćanju ili uređenju plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta

– dokaz o plaćanju posebne naknade na investicije za opštine crnogorskog primorja

– projekat izvedenog stanja za bespravne objekte neto površine preko 200 kvadratnih metara koji izrađuje privredno društvo licencirano za izradu tehničke dokumentacije i izgradnju objekata

– izvještaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta neto površine preko 200 kvadrata

– izjavu revidenta da je objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta neto površine preko 200 metara kvadrata

– analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta neto površine do 500 kvadrata u skladu sa propisom koji je donijelo Ministarstvo i izjavu da je objekat stabilan i siguran za upotrebu;

– za objekte površine preko 500 metara kvadrata analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta i izjavu revidenta da je objekat stabilan i siguran za upotrebu.

Način provjere statičke i seizmičke sigurnosti objekata utvrđuje se u zavisnosti od površine, te se za objekte neto površine do 500 m2, radi na osnovu Pravilnika koji je donijet, a za objekte neto površine preko 500 kvadrata, u skladu sa pravilima i metodama struke, što može podrazumijevati rentgensko snimanje objekta, kernovanje…

“Za objekte osnovnog stanovanja može se umjesto provjere statičke i seizmičke stabilnosti kao dokaz dostaviti izjava vlasnika objekta, prethodno ovjerene kod notara, da je odgovoran za štetu pričinjenu trećim licima nastalu upotrebom objekta. Ova činjenica će se shodno zakonu upisati u list nepokretnosti radi upoznavanja trećih lica u slučaju prometovanja sa ovim objektom”, ističu u MORT-u.

Pojašnjeno je da se bespravnim objektom osnovnog stanovanja smatra objekat površine do 200kvadrata, u kojem stanuje vlasnik bespravnog objekta i članovi njegovog porodičnog domaćinstva, koji imaju prebivalište u mjestu u kojem je izgrađen objekat, ako vlasnik i članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju u svojini drugi stambeni objekat na teritoriji Crne Gore.

Troškove izrade tehničke dokumentacije snose vlasnici bespravnih objekata.

Rješenje o legalizaciji

Na osnovu svih dokaza donosi se rješenje o legalizaciji i upisaće se u katastar nepokretnosti.

“Rješenje o legalizaciji obavezno sadrži smjernice za usklađivanje spoljnog izgleda objekta sa smjernicama planskog dokumenta, ili smjernicama glavnog gradskog arhitekte, ukoliko iste nijesu predviđene planskim dokumentom. Vlasnik je dužan je da u roku od tri godine, od dana izvršnosti rješenja o legalizaciji, uskladi spoljni izgled bespravnog objekta sa zahtjevima utvrđenim smjernicama planskog dokumenta, odnosno smjernicama glavnog gradskog arhitekte”, dodali su u MORT-u.

Važno je naglasiti da svi vlasnici bespravnih objekata, bez obzira na to da li su objekti predviđeni planom, moraju da podnesu zahtjev za legalizaciju najkasnije do 15. jula 2018. godine.

U slučaju nepodnošenja zahtjeva predviđene su prekršajne sankcije, plaćanje naknade za korišćenje prostora jedinici lokalne samouprave, plaćanje uvećanog poreza za bespravni objekat i konačno uklanjanje objekta u skladu sa zakonom.

“Za sve dodatne informacije možete pozvati call centar radnim danima od 9 do 17 h na broj 19899”, zaključuju u MORT-u.

Izvor: CdM