Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u primjeni je od 30. aprila 2019. Posredovanje pri zapošljavanju prepoznato je kao temeljna aktivnost Zavoda za zapošljavanje na tržištu rada, sa posebnim osvrtom na posredovanje pri zapošljavanju u inostranstvu.

Ta aktivnost je istaknuta i u samom nazivu zakona, izmjenom dosadašnjeg  Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti.

Novim zakonom uređuju se poslovi u vezi sa zapošljavanjem, aktivnosti u cilju podsticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, evidencije u oblasti zapošljavanja.Takođe, novčana naknada, kao pravo iz osiguranja od nezaposlenosti, ovim zakonom je usklađena sa međunarodnim standardima socijalne sigurnosti.

Nezaposlenim se smatra lice u dobi od 15 do 67 godina života, koje je crnogorski državljanin, nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, sposobno je ill djellmicno sposobno za rad, koje nije zasnovalo radni odnos, aktivno traži zaposlenje i raspoloživo je za rad.

Po novom zakonskom rješenju nezaposlenim licem ne smatra se redovan učenik, student osnovnih studija, zaposleni kojem miruju prava iz radnog odnosa, poljoprivrednik upisan u registar kod nadležnog organa, niti penzioner. Nezaposleno lice obavezno je da se Zavodu javi najmanje jednom za vrijeme od 45 dana.

Radi sagledavanja stanja i kretanja na tržištu rada Zavod vodi četiri vrste evidencija u oblasti zaposljavanja, i to o: nezaposlenim licima, ostalim tražiocima zaposlenja, slobodnim radnim mjestima i potrebama za zaposljavanjem kod stranog poslodavca. Pod ostalim tražiocima zaposlenja podrazumijevaju se lica koja se ne smatraju nezaposlenim, a koja se Zavodu mogu prijaviti radi savjetovanja i informisanja u svrhu razvoja i upravljanja karijerom i posredovanja pri zapošljavanju. Oni su u obavezi da se Zavodu javljaju jednom u roku od četiri mjeseca.

Evidencija

Vođenjem evidencija u oblasti zapošljavanja obezbjeđuju se podaci za statistička istraživanja i informacioni sistem u oblasti zapošljavanja.

Novim zakonom precizirano je 19 situacija, odnosno osnova prestanka vođenja evidencije, ako: se odjavi iz evidencije, zasnuje radni odnos, registruje se kao preduzetnik, postane jedini vlasnik ili vlasnik vise od 51 odsto u privrednom drustvu, postane poljoprlvrednik – osiguranik, postane svestenik, vjerski sluzbenik, monah ili monahinja – osiguranik, ako se rješenjem nadležne inspekcije rada utvrdi da radi suprotno propisima o radu, ako ostvari pravo na starosnu, invalidsku ili porodičnu penziju, postane potpuno nesposoban za rad, navrši 67 godlna zivota, postane redovan učenik, postane student osnovnih studija, obavIja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, otpočne sa izdržavanjem kazne zatvora, ako nije dalo tačne podatke o ispunjavanju uslova za sticanje statusa nezaposlenog lica, ako aktivno ne traži zaposlenje, nije raspoloživo za rad, odbije uključivanje u program aktivne politike zaposljavanja ili ga bez opravdanog razloga prekine, odnosno ne završi, odbije ponuđeno zaposlenje.

Usluge ZZZ

U odnosu na ranije  zakonsko rješenje, usluge na tržištu rada izdvojene su od mjera aktivne politike zapošljavanja. Pod uslugama podrazumijeva se priprema za zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju. Priprema za zapošljavanje obuhvata: informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja, savjetovanje radi povećanja zapošljivosti, profesionalna orijentacija, radno-socijalna integracija i individualni plan zapošljavanja.

Poslove posredovanja pri zapošljavanju Zavod obavlja na osnovu evidencije nezaposlenih lica i ostalih tražilaca zaposlenja, kao i na osnovu procjene potrebnih znanja, vještina i sposobnosti za rad na određenim poslovima u neposrednoj saradnji sa poslodavcem, kroz izbor, predselekciju i selekciju.

Zavod za zapošljavanje je prepoznat kao glavna institucija koja treba da implementira zakonska rješenja, kroz pružanje usluga za nezaposlene, aktivne programe zapošljavanja, vođenje odgovarajućih evidencija i statistike, te prava na ostvarivanje novčane naknade.

Mjere APZ

Mjere aktivne politike zapošljavanja definisane su u skladu sa metodologijom EUROSTAT-a, čime će se omogućiti efikasnije praćenje dinamičkih promjena na tržištu rada. Realizuju se saglasno pravilima o dodjeli državne pomoći. Mjere se odnose na: obrazovanje i osposobljavanje odraslih, podsticaje za zapošljavanje, podržano zapošljavanje, direktno otvaranje radnih mjesta i podsticaje za preduzetništvo.

Navedene mjere će se sprovoditi kroz programe koje donosi Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje, kao doprinos konstantnog prilagođavanja brzim promjenama na tržištu rada. U zavisnosti od potreba tržišta rada Zavod za zapošljavanje, može sprovoditi i druge mjere aktivne politike zapošljavanja.

Novčana naknada

Novim zakonom promijenjena je visina novčane naknade, ona sada iznosi 120% od obračunske vrijednosti koeflcijenta. Znači, naknada je povećana sa 77 na 108 eura. Na iznos novčane naknade obračunavaju se doprinosi za penzijsko – invalidsko  i zdravstveno osiguranje. Pravo na ovu naknadu ima zaposleni koji prije prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja od najmanje devet  mjeseci neprekidno ili sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci. Ostalo je da to pravo ima osiguranik kome se prekine radni odnos bez njegove saglasnosti ili krivice i koji se prijavi Zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.

Pravo na naknadu i dalje zavisi od prethodne dužine trajanja staža osiguranja. Naknada se može koristiti tri mjeseca nakon gubitka posla, ako je osiguranik prije toga imao staž u trajanju od devet mjeseci do pet godina, šest mjeseci za staž od pet godina do 15 godina, a devet mjeseci za staž od 15 do 25 godina. Naknada se može primati 12 mjeseci ako je osiguranik prije otkaza imao staž osiguranja  od 25 do 35 godina.

Zadržano je pravilo iz ranijeg  zakona da osiguranik koji ostane bez posla nakon 35 godina staža, naknadu može primati do novog zaposlenja ili ostarivanja prava na penziju.

Pomoć i naknada troškova prevoza za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja

Nezaposleno lice koje je Zavod uputio na obrazovanje, osposobljavanje i u druge mjere usmjerene na povecanje zaposienosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, ima pravo na novčanu pomoć. Ona iznosi do 15% od prosječne mjesečne bruto zarade zaposlenih u Crnoj Gori, ostvarene u prethodnoj godini.

Nezaposleno lice koje se upućuje van mjesta prebivalista, odnosno boravka, ima pravo na naknadu troškova prevoza za vrijeme za koje je upucen. Visina troškova prevoza je u nivou troškova javnog prevoza u drumskom i zeijeznickom saobracaju.

Korisnik novčane naknade, tokom trajanja obrazovanja, osposobljavanja i uključivanja u druge mjere usmjerene na povecanje zaposienosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti zadrzava pravo na novčanu naknadu.

CdM