Posle odluka Evropske centralne banke (ECB) i američkog Feda na julskim sastancima da ponovo povećaju referentne stope za po 25 baznih poena, jedno od ključnih pitanja je kakve bi poteze dvije ključne monetarne institucije mogle da vuku do kraja godine i šta bi moglo da presudi da ponovo pooštre ili pauziraju rast kamatnih stopa.
Takođe, predsjednici obije institucije, Kristin Lagard (Christine Lagarde) i Džerom Pauel (Jerome Powell) poručili su po objavljivanju julskih odluka da u septembru može doći do novog povećanja, ali i zadržavanja stopa na istom nivou.
Sagovornik Biznis.rs, profesor Beogradske bankarske akademije Branko Živanović, na pitanje koji su to trendovi koji će presuditi pri budućem odlučivanju Evropske centralne banke i Feda odgovara da predviđanja otežava takozvani „Monaliza efekat“.
„Postpandemijske ekonomije izgledaju kao najpoznatija slika na svijetu – svaki put kad ih pogledate vidite nešto različito. Nakon zaustavljanja enormnog štampanja novca, nezabilježenih nivoa javnih dugova, pokidanih lanaca snabdijevanja, energetske krize i bankarskog haosa, veliki broj ekonomista je predviđao tešku, otrežnjujuću recesiju. Do nje nije došlo, bar ne do sada. Međutim, nadanja da će se sve riješiti konzervativnim metodom permanentnog podizanja ključnih kamatnih stopa takođe treba staviti pod lupu“, ukazao je Živanović.
Prema njegovoj ocjeni, monetarni autoriteti SAD, EU i Velike Britanije jedinstveni su u stavu da, u ovom trenutku, nije moguće precizno definisati put kojim će se ići dalje.
Evropske banke već bilježe značajan pad tražnje kada je riječ o kreditima za privredu, koja je trenutno na najnižem nivou u posljednjih 20 godina, pokazao je posljednji izvještaj ECB, dok je bazna inflacija u eurozoni u junu porasla na 5,5 odsto.
Kretanja u SAD su nešto povoljnija. „Inflacija je donekle usporila, ali proces vraćanja na nivo od dva odsto nije ni blizu kraja“, rekao je Pauel na konferenciji za novinare nakon julske sjednice FOMC.
„Nadajmo se da podizanja repernih kamatnih stopa neće biti više od dva do tri puta do kraja godine, uključujući julske odluke. Sve ostalo bi značilo nove i još bolnije dezinflacione mjere koje bi dodatno pogurale već ionako visoke kamatne stope komercijalnih banaka. To bi dovelo do velikog broja kompanijskih bankrotstava i ponovnog destabilizovanja bankarskih grupacija, s tim što bi ovaj put kamatnom riziku, za koji u dobroj mjeri snose i same krivicu, bankama bio pridodat i kreditni koji bi bio objektivan“, upozorio je Živanović.
U perspektivi, kako kaže, posebno treba uzeti u obzir trendove poput potencijalnih novih sirovinsko-energetskih cjenovnih šokova i sve izrazitije geopolitičke podjele.
„Bauk recesije se nadvio nad Evropom, dok ostatak svijeta izgleda tek malo stabilnije“, zaključio je Živanović.
Takvoj ocjeni u prilog idu i najsvežije prognoze globalnog rasta Međunarodnog monetarnog fonda, koje su revidirane blago naviše, pa se očekuje da će svetska privreda ove godine porasti za tri odsto.
„Naša projekcija za ovu godinu se poboljšava i inflacija pada, to su dvije dobre vijesti“, rekao je za Frans pres glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gurinša (Pierre-Olivier Gourinchas), ali je dodao da svijet nije izašao iz teškoća i da rast ostaje slab, posebno zbog osjetnog usporavanja aktivnosti naprednih privreda.
MMF inače prognozira recesiju u Njemačkoj i nešto veći pad privrednih aktivnosti u toj zemlji od 0,3 odsto u ovoj godini.
