Bitkoin je početkom marta prvi put u istoriji premašio vrijednost zlata, u Austriji je osnovana prva banka, u kojoj se kupovina i prodaja bitkoina može vršiti i licem u lice, a ovih dana je Japan donio zakon, kojim se digitalne valute legalizuju kao zakonito sredstvo plaćanja. U toj zemlji se predviđa da će do 2020. godine u opticaju biti digitalni novac u protivvrijednosti oko devet milijardi dolara. Sve to ukazuje da će bitkoin u budućnosti imati sve važniju ulogu u finansijskim transakcijama.
Od kada je pušten u promet 2009. godine, bitkoin je pretpio različite promjene vrijednosti. Iako ga je zvanično “stvorio” Satoši Nakamoto, u javnosti se nagađa da iza tog pseudonima stoje “Toshiba”, “Samsung”, “Nakamichi” i “Motorola”. Bez obzira na to, bitkoin postaje sve popularniji.
Bitkoin je kriptovaluta, odnosno, digitalna valuta, u čijoj osnovi se nalazi kriptografija kao mehanizam zaštite. Nastala je u okviru Bitkoin mreže, koja se sastoji od velikog broja računara, koji rješavanjem složenih matematičnih problema “stvaraju” tu valutu. Što više računara, veća je snaga i više je bitkoina. Njihov broj je trenutno ograničen na 21 milion. Proizvodna stopa se revidira svake četvrte godine kako bi se održala vrijednost bitkona, a prema procjenama, trenutne rezerve će nestati oko 2140. godine. Drugi način za dobijanje bitkoina je tradicionalna zamjena nacionalnih valuta za bitkoin, kroz finansijske transakcije.
Vrijednost bitkoina veoma nestabilna
Početkom marta ove godine bitkoin je prvi put premašio vrijednost zlata. Tako je bitkoin vrijedio 1.268 dolara, a unca zlata 1.233 dolara. Na to je uticalo povećanje tražnje za tom valutom u Kini. Međutim, u jednom danu je dostigla maksimum i pad od čak 20 odsto, jer je drastično skočio kineski juan. Velike oscilacije vrijednosti su, inače, nešto što bitkoin prati od nastanka. Prije četiri godine njegova vrijednost je dostigla 1.165,89 dolara, ali je petinu vrijednosti izgubio prošle godine kad su hakeri ukrali 65 miliona dolara bitkoina, nakon čega je glavna bitkoin berza sa sjedištem u Hongkongu obustavila trgovanje. Potom je ponovo bilježio rast, pa je prošlu godinu završio sa najvećim skokom vrijednosti od svih standardnih valuta.
Ekonomisti smatraju da će ta kolebanja usporiti zbog jačanja dolara i kontrole kapitala u pojedinim zemljama, kao i uspona digitalne ekonomije. Tražnju ta bitkoinima dodatno je povećalo povlačenje novčanica velike vrijednosti u Indiji i uvođenje ograničenja na kupovinu stranih valuta u Kini zbog slabljenja juana prema dolaru.
“Činjenica je i da izlazi sve manje bitkoina, a ljudi ga doživljavaju kao dobru zaštitu protiv devalvacije valuta u svojim zemljama, i umjesto da kupuju dolar, oni kupuju bitkoin”, izjavio je stručnjak za bitkoin i direktor startap kompanije “Civic” Vini Lingam, predviđajući da će cijena bitkoina do kraja 2017. godine biti oko 3.000 dolara.
Bitkoin pogodan za upotrebu
Bitkoin privlači mnoge zbog anonimnosti i nepostojanja državnih regulativa u vezi sa njegovom upotrebom. Takođe, veoma je lak za korišćenje. Naime, svaki korisnik posjeduje digitalni novčanik, što ustvari predstavlja softver instaliran u računaru, USB uređaju ili mobilnom telefonu. Korisnik posjeduje i jedinstvenu bitkoin adresu, odnosno, jedinstven identifikator sastavljen od 32 broja i slova, poput bankarskog računa. Bitkoin se transferiše drugom korisniku preko naloga za transakciju, slično kao kod eletronske pošte, samo umjesto mail adrese pošiljalac koristi Bitkoin adresu primaoca i sopstveni privatni ključ za prenos. U tehničkom smislu šalje se poruka, koja se, zajedno sa privatnim ključem, pretvara u jedinstveni digitalni potpis.
Anonimnost važi za identitet korisnika, ali, ipak, nije potpuna, jer je moguće vidjeti Bitkoin adresu korisnika, da li je korisnik član pula, eventualno se može vidjeti IP adresa korisnika (ako korisnik to dozvoli), vrijeme transakcije, informacije u okviru kog bloka je transakcija inkorporirana, gdje i kada je blok inkorporiran u lanac blokova, da li je transakcija uspjela i drugi podaci. Svi ovi podaci vidljivi su za sve transakcije (kako aktuelne, tako i prošle).
Bitkoin je zabranjen u Bangladešu, Boliviji i Ekvadoru, ali je u SAD, Kanadi, Japanu, Velikoj Britaniji i Njemačkoj legalan i zvanično prihvaćen. Ta kripto valuta nije pod kontrolom ni jedne svjetske centralne banke zbog čega nije podložna manipulacijama na tržištu. O tome koliki je značaj te valute, kao finansijskog instrumenta, pokazuje podatak da je najpoznatija berza za kripto-valute u SAD-u uvela novu uslugu za trgovanje bitkoinom.
Institucionalne promjene – bitkoin valuta budućnosti
Japan je nedavno donio zakon, kojim se digitalne valute legalizuju kao zakonito sredstvo plaćanja. Inače, u toj zemlji su prije dvije godine u opticaju bile kriptovalute, uključujući bitkoin, riple, litekoin i druge, u vrijednosti oko 1,7 milijardi dolara. Prema jednoj japanskoj studiji, predviđa se da će do 2020. godine u opticaju biti digitalni novac u protivvrijednosti oko devet milijardi dolara.
Najviši sud Evropske unije presudio je nedavno da virtuelnu valutu bitkoin treba izuzeti iz poreza na dodatu vrijednost (PDV), čime je napravljen značajan korak ka definisanju te sporne kriptovalute kao novca. Evropski sud pravde saopštio je da nema razloga da se transakcije s bitkoinima tretiraju različito od transakcija sa “valutama, novčanicama i novčićima”.
Tri najveće kineske platforme za trgovanje bitkoinom, BTCC, Huobi i OkCoin, uvele su naplatu provizije 0,2 odsto na vrijednost transakcije virtuelnom valutom. To pokazuje namjeru da se uvede više reda na tržištu bitkoina, jer prema podacima “Cryptocompare”, u prvom danu 2017. godine preko pet miliona bitkoina kupljeno je juanima, što je oko 3,8 milijardi dolara. Istovremeno, samo je 53.000 bitkoina kupljeno američkim dolarima.
U Beču, u Austriji, u februaru je otvorena prva banka, u kojoj je moguća kupovina i prodaja bitkoina licem u lice, što do sada nije bio slučaj. Banka je u vlasništvu lokalnog “Bit fonda” i nazvana je jednostavno “Bitcoin banka”. Takođe, tamo su postavljeni i bankomati, gde se bitkoini mogu zameniti za evro i obrnuto.
