Ulagači čekaju da vide hoće li sukob Izraela i Hamasa u sukob uvući i druge zemlje, a takav razvoj događaja koji bi potencijalno mogao dodatno povisiti cijene i zada novi udarac globalnoj ekonomiji.
Tako su fjučersi za naftu tipa Brent u ponedjeljak bili na nivou 90,89 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) sirova nafta pala je za 2 centa na 87,67 dolara po barelu. Obje referentne vrijednosti porasle su za gotovo 6% prošlog petka, bilježeći najveći dnevni porast od aprila jer su ulagači reagovali na mogućnost šireg sukoba na Bliskom istoku.
U nedjelji je Brent poskupio za čak 7,5%, dok je WTI porastao za 5,9%.
“Ulagači pokušavaju da shvate uticaj sukoba, a kopneni napad velikih razmjera nije započeo nakon roka od 24 sata u kojem je Izrael prvi put obavijestio stanovnike sjeverne polovine Gaze da pobjegnu na jug”, rekao je Hiroyuki Kikukawa, predsjednik NS Tradinga, jedinice Nissan Securities za Reuters. “Uticaj koji bi mogao uključiti zemlje proizvođače nafte uračunat je u cijene do neke mjere, ali ako bi se dogodila stvarna kopnena invazija i imala uticaj na snabdijevanje naftom, cijene bi lako mogle premašiti 100 dolara po barelu”, rekao je.
Bloombergova kalkulacija
Bloombergova analiza tri varijante rata na Bliskom istoku od petka navodi da je u slučaju širenja sukoba u regiji i zatvaranja Hormuškog moreuza moguća cijena nafte i do 150 USD/bl. Ostane li sve na regionalnom sukobu, što je tada procijenjeno izglednijim, i ne uvuku li se u rat i ostale zemlje, naftom bi se moglo trgovati po cca 100 USD/bl, procijenio je Bloomberg Economics. Rast cijene nafte loše će uticati na pokušaje ublažavanja inflacije širom svijeta, a već su revidirane procjene rasta glavnine ekonomija na zapadu i to na niže.
EU će, procjenjuje se, ove godine rasti samo za 0,7%, odnosno -0,2% u odnosu na prethodna očekivanja. Izvršni direktor JP Morgan Chase banke Jamie Dimon u izvještaju o zaradi banke kazao je da bi “ovo moglo biti najopasnije vrijeme koje svijet nije vidio decenijama”, a tekući rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku “mogli bi imati dalekosežne učinke na energetska tržišta, hranu, globanu trgovinu i geopolitičke odnose”. Brojni geopolitičari i analitičari slažu se s njim.
Sukob na Bliskom istoku imao je mali uticaj na globalne zalihe. Učesnici na tržištu procjenjuju što bi širi sukob mogao implicirati za snabdijevanje iz zemalja koje su najveći proizvođači Saudijske Arabije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Moguće sankcije Iranu
Ako se utvrdi da je Teheran direktno umiješan u napad Hamasa, to bi vjerovatno rezultiralo time da SAD u potpunosti sprovedu svoje sankcije na iranski izvoz nafte, rekao je analitičar Commonwealth Bank of Australia Vivek Dhar u bilješci u ponedjeljak.
“SAD je progledao kroz prste na svoje sankcije iranskom izvozu nafte ove godine jer je nastojao da poboljša diplomatske veze s Iranom. Povećanje iranskog izvoza nafte od 0,5-1 milion barela dnevno ove godine – što je ekvivalentno 0,5-1% globalnog snabdijevanja naftom – u opasnosti je da ostane po strani ako se američke sankcije sprovedu u potpunosti.”, navodi Dhar.
