Bitkoin je u najmanju ruku trebalo da štiti narod od vlada koje uništavaju svoje valute – vlada poput one u Venecueli, gde inflacija u ovom trenutku iznosi oko 49.000 odsto.
U posljednje vrijeme, bitkoin ne ispunjava tu misiju, osim ako mislite da je pad vrijednosti za 80 odsto u odnosu na decembar prošle godine “zaštita” od gubitaka od 99,6 odsto koje biste za to vrijeme imali sa venecuelanskim bolivarom (vrijednost digitalne valute opala je u ponedeljak za čak 17 odsto na 3.523 dolara).
Bitkoin postoji već desetak godina, a još mu nismo našli nijednu namjenu. U najboljem slučaju, trebalo je da zamijeni američki dolar kao sredstvo za poslovne transakcije širom svijeta. U najrealnijem, trebalo je zamijeni bar zimbabveanski dolar kao sredstvo poslovanja na mjestima gdje je inflacija izmakla kontroli.
Zašto je vrijednost bitkoina toliko pala? Zbog paradoksa koji leži u njegovoj srži
Najprostije rečeno, bitkoin treba da omogući da više ne morate da se oslanjate na banke kad je u pitanju transfer vašeg novca, niti na vlade u sprečavanju pada njegove vrijednosti. Ovo prvo bitkoin ostvaruje uspostavljanjem sistema u kome, umjesto plaćanja posrednika za koga znate da obavlja transakciju, mreža plaća grupu posrednika koje ne poznajete da uradi to isto. To je tzv. “rudarenje” bitkoina. Ljudi se utrkuju ko će prvi ažurirati javnu knjigu svih transakcija u bitkoinima – eliminišući potrebu za potvrdom banke – kako bi pokušali da dođu do novog bitkoina.
To nas dovodi do drugog dijela, održavanja vrijednosti kriptovalute: ukupan broj bitkoina koji će ikada biti stvoreni unaprijed je striktno ograničen kako bi se isključila mogućnost naduvavanja vrijednosti.
Međutim, postoji jedan problem. Razlog zašto ljudi koji se bave rudarenjem bitkoina preuzimaju na sebe obradu transakcija jeste to što će vrijednost bitkoina koji zarade nastaviti da raste. A kako? Ograničene zalihe svakako pomažu, ali u određenom trenutku biće neophodno da poraste potražnja za njima. To znači da ljudi moraju da počnu da ih koriste.
Zašto bi ljudi trošili svoje bitkoine, ako misle da će njihova cijena i dalje rasti? I neće. Umjesto toga, zadržaće bitkoine kao investiciju, a za svakodnevne potrebe trošiće dolare – što se uglavnom i desilo. Činjenica je da se ukupan broj transakcija u bitkoinima uopšte nije povećao u posljednje dvije godine.
Razlog rudarenja bitkoina je, dakle, uvjerenje da će šire usvajanje sistema znatno povećati vrijednost kriptovalute, ali vrijednost pokazuje da su ga usvojile samo najvatrenije pristalice. Umjesto toga, gomilaju se, što sa svoje strane stvara prirodni ciklus skokova i padova.
Kao posljedica toga, od kraja prošle godine euro mnogo bolje stoji od bitkoina, uprkos tome što Evropska centralna banka sve vrijeme šampa novac; turska lira stoji malo bolje od bitkoina, uprkos tome što je režim primorao centralnu banku te zemlje da drastično snizi kamatne stope; jedina valuta koja stoji neznatno lošije od kriptovalute jeste venecuelanski bolivar, uprkos neodgovornom ponašanju centralne banke.
Vrijednost bitcoina se danas na platformi Coindeska kretala oko 4180 dolara.
Blic
