Savjet stranih investitora Crne Gore (SSICG) objavio je danas deseto izdanje Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019. Ova publikacija je ključni dokument Savjeta, u kojem strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.

Godinu 2019. obilježilo je unapređenje poslovnog ambijenta, koje se ogleda u rastu sveukupnog Indeksa lakoće poslovanja, ukazujući na implementaciju reformi koje imaju za cilj unapređenje ekonomskih uslova i biznis klime.

U Bijeloj knjizi je objavljen i sveukupni Indeks, koji ocjenjuje lakoću poslovanja u Crnoj Gori koja se bazira na iskustvu članova Savjeta. Indeks za 2019. godinu iznosi 6.9, na skali od 1 do 10 (1 najslabiji rezultat). Prilikom ocjenjivanja privrednih sektora, naši članovi su analizirali koliko opšte poslovno i regulatorno okruženje čini njihove dnevne operacije lakim ili komplikovanim, a uzimajući u obzir i ostale faktore poput administracije, zakonodavnog okvira i domena poslovne infrastrukture.

Ocjena za 2019. godinu pokazuje napredak u poređenju sa 2017. i 2018. godinom kada je indeks iznosio 6.5 i bio najviši od kada se radi ova vrsta istraživanja.

Upoređujući indekse za svih deset godina, prvi put se indeks primakao broju 7, imajući u vidu da se prosječna ocjena za prethodnih devet godina, kretala od 5.8 do 6.5 (maksimalna ocjena iznosi 10). Višegodišnja poruka Savjeta da se u kontinuitetu moraju sprovoditi ozbiljni reformski procesi u okviru analiziranih sektora, a u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, privlačenja stranih investicija i povećanja ekonomskog standarda svih građana Crne Gore, ostaje i dalje ključna.

Naši članovi ocijenili su sektore telekomunikacija/ICT, bankarstva/finansija, turizma, proizvodnje/energetike, trgovine/maloprodaje i transporta/logistike.

Kada govorimo o ocjeni ključnih sektora u 2019. godini, ukupno najveći indeks ima sektor telekomunikacija i ICT (7.6). Sektori turizma, bankarstva/finansija i transporta/ logistike zabilježili su rast u odnosu na 2018. godinu, dok je sektor proizvodnje/energetike ostao na nivou prethodne godine. Najveći rast u odnosu na 2018. godinu bilježe sektori telekomunikacija i ICT (+ 0.8) i bankarstva i finansija (+0.6). I pored rasta 5 od 6 sektora, jedino sektor bankarstva i finansija bilježi najveći indeks za 2019. godinu u odnosu na sve prethodne godine.

Da bi ocijenili pojedinačne značajne kategorije, članovi su analizirali u kojoj mjeri sljedeće kategorije utiču pozitivno ili negativno na njihovo poslovanje: tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava. Navedene kategorije članovi ocjenjuju od 2011. godine i stoga se može pratiti kako se percepcija mijenjala i koji je trend prisutan. Uopšteno, sve pojedinačne ocjene za 2019. godinu bilježe rast i objašnjavaju i ukupni rast SSICG indeksa. Posebno se izdvaja rast od 0.6 u dijelu razvoja nekretnina i rast od 0.4 za tržište rada i zapošljavanje. I dalje ove ocjene se kreću do 6.4 od 10 i dovode do zaključka da su ove kategorije iz godine u godinu prepoznate kao prioritetne od strane privatnog sektora, jer zahtijevaju sistemski pristup i reformsku agendu. Rezultati za 2019. godinu pokazuju da bilježimo umjereni napredak u većini ocjenjivanih oblasti.

Uzimajući u obzir prioritete članova Savjeta, a u cilju što detaljnije analize poslovnog okruženja, od 2016. godine uvedeno je šest kategorija koje su članovi Savjeta u prethodnom periodu prepoznali kao područja na koja resorne institucije treba da obrate pažnju, jer predstavljaju postojeće ili potencijalne barijere u poslovanju. To su: ljudski kapital, sivo tržište i inspekcije, propisi o javno-privatnom partnerstvu, javne nabavke, digitalizacija javnih usluga, propisi o zaštiti ličnih podataka.

Od šest analiziranih oblasti, u po tri bilježimo rast, odnosno pad ocjene za 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu. Minimalan rast je zabilježen za oblasti koje se odnose na javne nabavke i sivo tržište i inspekcije, dok je rast od 0.2 zabilježen za ljudski kapital. Pad je zabilježen za oblasti koje se odnose na javno-privatno partnerstvo (-0.5), digitalizaciju javnih usluga (-0.1) i propise o zaštiti ličnih podataka (-0.2).

U dijelu „Regulatorni okvir i komiteti Savjeta“, predstavljen je rad aktivnih komiteta Savjeta: ICT komiteta, Bankarskog komiteta i Komiteta za osiguranje, sa nizom tema koje su analizirane u proteklom periodu. U skladu sa mišljenjem članova Savjeta, posebno je analizirano ključno zakonodavstvo koje je veoma važno za poslovno okruženje: Zakon o elektronskim komunikacijama, Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakon o putevima, Zakon o potrošačkim kreditima, Zakon o zaštiti potrošača korisnika fnansijskih usluga, Zakon o po- tvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Sjedinjenih Američkih Država na unapređenju ispunjavanja međunarodnih poreskih obaveza i sprovođenju FATCA, Zakon o ličnoj karti, Zakon o unutrašnjoj trgovini, Zakon o zdravstvenom osiguranju, kao i primjena računovodstvenih standarda u oblasti osiguranja.

Uz dalju implementaciju uspostavljenih mjera fiskalne politike, podršku jačanju privredne aktivnosti i podsticanje konkurentnosti, obezbijediće se postizanje dugoročnog i inkluzivnog rasta.

Naši budući prioriteti biće promovisanje investicionog potencijala Crne Gore kao i promovisanje interesa međunarodne poslovne zajednice u Crnoj Gori. Savjet stranih investitora u Crnoj Gori nastaviće da u potpunosti podržava proces reformi u zemlji i njeno priduživanje Evropskoj uniji.

Objavljivanjem desetog izdanja Bijele knjige SSICG obilježava jedanaestu godinu postojanja i rada, kao nevladina i neprofitna organizacija, koja zastupa i izražava stavove svojih članova radi promocije zajedničkih interesa i stimulisanja direktnih stranih investicija, kao i unapređenja komunikacije i saradnje sa zvaničnim organima u Crnoj Gori.