Tehnologija više nije budućnost, nego sadašnjost i ostavlja mnogo prostora za žene da na kreativan, empatičan i inkluzivan način rješavaju probleme i izazove u svim oblastima, a za svijet tehnologije obogaćen ženskim talentima i kreativnošću, potrebno je kreirati okruženje koje će djevojčicama omogućavati ravnopravno učešće u aktivnom stvaranju budućnosti.

To je poručila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, na panel diskusiji koja je organizovana povodom obilježavanja Međunarodnog dana djevojčica u informaciono-komunikacionim tehnologijama (ICT) koji se obilježava četvrtog četvrtka u aprilu svake godine.

Srzentić je kazala da je njena misija da naučene lekcije i iskustva dijeli kako bi podstakla i motivisala devojčice, đevojke i žene da hrabro grabe naprijed i da se ostvaruju na način koji im prija i kako žele.

“Nemojte da vas obeshrabriju oni koji kaji kažu da ICT-nije za vas. Upoznala sam toliko hrabrih žena liderki koje su ostvarile nevjerovatne karijere radeći za najveće svjetske kompanije i za najrazvijenije administracije. Neke od najvažnijih ICT projekata u svijetu pokrenule su upravo žene”, rekla Srzentić.

Djevojčicama, đevojkama i ženama je, kako je istakla, mjesto u svakoj profesiji.

“Ali gdje god da budete, bilo da se opredijelite za kodiranje ili bilo koju drugu profesiju, tehnologija i digitalne vještine će gotovo uvijek biti sastavni dio tog putovanja. U svijetu tehnologija ima toliko prostora da se ostvarite i da valorizujete vaše super vrline, da budete što god da poželite. Bilo da je to programerka, produkt menadžerka, dizajnerka, analitičarka ili bilo što drugo”, objasnila je Srzentić.

Prema njenim riječima, sva istraživanja pokazuju da će se poslovi u budućnosti dramatično promijeniti  i da će 65 posto djece koja danas pohađaju osnovnu školu imati poslove koji još uvijek ne postoje i većina njih će biti u tehnološkoj industriji.

“Zato su svi naši napori i strategije u ministarstvu usmjereni ka edukaciji i osnaživanju mladih lidera, koji će se razviti u sjajne produkt menadžerke i menadžere, programere, service dizajnere, liderke i lidere, postati pokretači inovacija u Crnoj Gori i doprinijeti da pravim kompetencijama možemo postati HUB novih ideja, proizvoda i servisa”, poručila je Srzentić.

Dodala je da se posvećeno radi i na tome da se kreira ambijent u kojem će potencijali svih doći do izražaja, a kojem će se žene razvijati da budu osnažene liderke.

“U Kaliforniji sam pokrenula program Girls Who Code koji je okupio djevojčice, a pogotovo one koje su pripadnice manjina i marginalizovih zajednica i dao im alate, resurse i metodologije koji su bili usmjereni na rješavanje problema u zajednicama. Želim takav program da pokrenem i ovđe. Snaga svakog društva je u zajedničkom djelovanju. Hajde da zajedno i udruženo pokrećemo ovakve projekte i promjene, jer samo zajedno možemo učiniti napredak kakav nam je svima potreban”, poruka je Srzentić.

Obilježavanje Međunarodnog dana djevojčica u ICT-iju organizovalo je nevladino udrženje Digitalizuj.Me u saradnji sa Telenorom, a uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Docentkinja na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici i direktorica Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore, Milena Đukanović, kazala je da je sve više djevojčica i djevojaka koje su zainteresovane za informaciono-komunikacione tehnologije.

“Taj procenat na Elektrotehničkom fakultetu se kreće od 10 do 15 odsto, što po mom mišljenju, ipak, nije na zavidnom nivou. Potrebna je edukacija od malih nogu. Potrebno je obezbijediti djevojčicama atmosferu gdje će vidjeti da ICT nije samo rad koji je po tradiciji pripisivan muškarcima. Fokus je definitivno na edukaciji, na promociji, ali i na samom interesovanju djevojčica da budu informisane na pravi način”, pojasnila je Đukanović.

Direktorica digitalne marketinške agencije Alicorn i predsjednica Upravnog odbora Udruženja ICT Cortex, Sanja Gardašević, kazala je da rad u ICT sektoru zahtjeva stalno učenje i napredovanje i to je ono što je kako je dodala, najviše odgovaralo njenoj prirodi i što je doprinijelo da bude tu gdje jeste.

“Desilo se slučajno, ali apsolutno sam sigurna da je ovo karijera i sektor gdje želim da ostanem. Izazov je voditi timove u kojima se nalaze ljudi različitih profila, ali mislim da je najvažnije ostaviti im prostora da rade ono u čemu su najbolji i da daju svoj puni doprinos”, jasna je Gardašević.

Sistem inženjerka u kompaniji Telenor, Nina Drobnjak, znala je da želi da se bavi tehnologijom, ali joj je najveći problem bio nedostatak informacija o tome koja usmjerenja postoje, koja su sve zanimanja u ICT industriji i kako do toga doći.

“Nova zanimanja se svakodnevno pojavljuju. Oni, koje zanimaju tehnologije, osim klasičnog obrazovanja, treba da nađu svoj put, da budu fleksibilni, da se edukuju u nekom drugom polju, jer tehnologija svakog dana napreduje. Treba što više pričati i mladima objasniti čime sve mogu da se bave, kako dolaze do toga, da bi vidjeli kako sve funkcioniše, kako izgleda dan inženjerke/inženjera”, rekla je Drobnjak.

Milana Šubara, studentkinja ETF-a, kazala je da su u informaciono-komunikacionim tehnologijama najvažniji rad, red i disciplina.

“Programer/ka se ne ne rađa, već se postaje. Ako se neko odluči da bude programer/ka, neka bude tako. Neka ne brine šta ljudi o tome misle. Koraci da se uđe u ICT su isti za oba pola, tako da što da ne?! I za žene je to jako interesantno”, poručila je Šubara.