Početak 2017. godine investitorima koji preferiraju ulaganje u plemenite metale donio je iznadprosječno visoke prinose.
Cijena zlata je u posljednja dva mjeseca porasla 8,9%, a ostalih plemenitih metala koji su popularni među investitorima još više. Srebro je trenutno 15,3% skuplje nego je bilo na zadnji dan prošle godine, dok je cijena platine i paladija u istom periodu porasla 13,8%.
Dva su moguća uzroka naglog porasta cijene plemenitih metala. Prvi je politička nestabilnost u SAD- u i zapadnoj Evropi, koja potencijalno može dovesti do nižih stopa rasta u idućim godinama.
Izvor nestabilnosti u SAD-u je predsjednik Trump koji i dalje inzistira na politici koja se ne sviđa niti američkoj javnosti niti američkim trgovinskim i vojnim partnerima. U isto vrijeme u Evropi postoji rizik da će na izborima u Francuskoj i nekoliko drugih članica EU pobijediti stranke koje otvoreno kritikuju EU i koje spominju mogućnost referenduma o članstvu u uniji i/ili eurozoni. Drugi potencijalni uzrok rasta cijena plemenitih metala je rast stope inflacije u razvijenim ekonomijama.
Nakon gotovo cijele decenije neuobičajeno niskih stopa inflacije, zadnjih mjeseci cijene su počele rasti te se stopa inflacije približila nivoima od 2%, što je po većini centralnih banaka optimalni nivo. Budući da pri visokim stopama inflacije novac zapravo gubi na vrijednosti, dio investitora u takvoj situaciji kapital ulaže u plamenite metale kako bi se zaštitili, a pri tome im dižu cijenu.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da trenutni rast cijena plemenitih metala neće potrajati. Naime, kada su u pitanju francuski izbori, izglednije je da Le Pen neće postati predsjednica pa se može očekivati da će nakon izbora doći do olakšanja i vala prodaje zlata i ostalih metala koji služe kao zaštita od rizika.
Kada je u pitanju stopa inflacije, za očekivati je da će je centralne banke pokušati spriječiti dizanjem kamatnih stopa. Kako kamatne stope budu rasle, posjedovanje zlata koje ne donosi nikakvu kamatu bit će sve manje primamljivo.
Sa svakim novim podizanjem kamatnih stopa u SAD-u, eurozoni, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu, sve će se više investitora odlučivati na prodaju plemenitih metala i ulaganje kapitala u obveznice, oročenu štednju i sl. Pri tome bi cijena plemenitih metala trebala padati.
Viši porast cijene srebra, platine i paladija od porasta cijene zlata je očekivan. Naime, za razliku od zlata kod kojeg se samo destak posto proizvodnje iskoristi u industriji, više od polovine prosječne godišnje proizvodnje srebra, platine i paladija se iskoristi u proizvodnji katalizatora, medicini i elektronici. To znači da većina iskopanog zlata ostaje u obliku nakita i poluga, dok se većina iskopanog srebra, platnine i paladija potroši u industriji te lakše može doći do nestašice na tržištu.
U takvoj situaciji, analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi dugoročno ulagači u srebro, platinu i paladij trebali bolje proći od ulagača u zlato.