Sudski izvršitelji u Srbiji krenuli u žestoku ofanzivu naplate zaostalih dugova za komunalne usluge. Utjerivače ne zanima da li će blokada plate dužniku možda aktivirati hipoteku na stan.
Za beogradski “Infostan” utjerivači naplaćuju obaveze iz aprila prošle godine, dok su već krenula utuženja za maj, jer ovi dugovi zastarijevaju u roku od godinu.
U istom sosu su i mali i veliki dužnici, jer se ne gleda iznos duga, već broj neplaćenih računa. Izvršitelji na različite načine naplaćuju obaveze – od stavljanja blokade na platu i penziju, do oduzimanja imovine.
Iako smisao zakona o izvršenju nije “ubiti dužnika” već naplatiti se od njega, sudbina građana zavisi najviše od toga koji im izvršitelj “zakuca” na vrata.
“Imao sam 40.000 duga za komunalije, a izvršitelj mi je, umjesto da stavi zabranu na penziju i namiri dugove na rate, što sam mu i sam predlagao, oduzeo automobil “ford mondeo” koji vrijedi oko 3.000 evra, procijenivši ga na 180.000 dinara“, ogorčeno priča Novosađanin Nenad S. (71). – A moj dug, sa sve njegovim naknadama, nije dostizao 100.000 dinara. Imam saznanja da je automobil prodat za 120.000 dinara. Na postupak ovog izvršitelja žalio sam se i Ministarstvu pravde i Komori izvršitelja, i sada čekam njihov odgovor.
Građanima koji duguju za komunalije, telefonske račune ili po nekom drugom osnovu, izvršitelji imaju pravo da od plate uzmu dvije trećine, a sa ostatkom novca trebalo bi da prežive mjesec. To im omogućava sudska presuda sa kojom kreću u harač. Takođe, utjerivači dugova imaju pravo da se prvo oni namire, za učinjene usluge, a zatim preduzeće koje traži svoj novac. Na kraju lanca su banke, ukoliko dužnik ima kredit ili kreditnu karticu.
“Ne postoji nijedan zakonski osnov koji kaže da izvršitelj mora da vodi računa o drugim dugovima dužnika. Njega, praktično, ne zanima da li on ima kredit za stan i da li će mu, blokirajući mu dve trećine primanja, koliko je zakonski maksimum, napraviti novi problem sa drugim poveriocem. Međutim, visina mjesečne blokade može da se dogovori u neposrednom sastanku sa izvršiteljem, i da se rata otplate svede na normalnu mjeru“, objašnjava za Večernje novosti pravnik jedne međunarodne organizacije.
Mirjana S., nažalost, nije imala sreću da njen predmet dođe u ruke izvršitelja spremnog na kompromis da dug za komunalije raspodijeli na više rata, kako ona ne bi ostala bez stana kupljenog na kredit.
“Imam dug prema “Infostanu” od 25.000 dinara, a na račun izvršitelja ukupno moram da uplatim gotovo 38.000 dinara, bez kamate. Fiksni troškovi izvršitelja su 17.400 dinara i prvi novac koji uplatim otići će upravo njemu na ime naknade, nagrade i troškova naplate“, ističe Mirjana S. – Zbog toga ću kasniti sa ratama za stambeni kredit, jer će mi od plate uzimati dvije trećine. I tu jednu trećinu koja mi ostaje skidaće banka dok ne namiri svoju ratu, tako da meni za život ništa ne preostaje. A jedino što sam od izvršitelja tražila je da mi omogući da dug platim na više rata. Odbio je bez objašnjenja. Bez milosti.
