Novoformirano Udruženje stanodavaca Srbije, sa sjedištem u Zrenjaninu, ukazalo je danas na sve teži položaj stanodavaca koji ne mogu da naplate kirije, dok im novi nameti države obezvrjedjuju izdavanje stanova.
Dragan Cvijetičanin, predsjednik tog udruženja, kaže da je ono formirano s namjerom da pomogne stanodavcima da ostvare svoja prava i da zaštite svoje interese.
Osnovna ideja je da se kroz udruženje ujedine stanodavci iz cijele Srbije, da bi mogli da utiču na vlasti da ukinu loše propise i da donesu bolje koji bi štitili stanodavce.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Stanodavcima će, usled sveopšte besparice i ekonomske, ali i moralne krize, biti još teže da naplate kiriju i račune za komunalije, ali i da sačuvaju ne samo svoju imovinu, nego i fizičku bezbjednost”, ukazao je Cvijetičanin.
S druge strane, naveo je on, država novim zakonima i nametima, povećavajući troškove i izdatke, sve više otežava i obezvrjedjuje davanje stanova u zakup, a očekuje od stanodavaca da redovno ispunjavaju sve svoje zakonske obaveze prema njoj, ne dajući im zauzvrat ništa.
“Država, podstanari i stanodavci će kad-tad morati da sjednu za pregovarački sto da riješe mnogobrojne probleme, da nadju zakonska rešenja prihvatljiva za sve”, dodao je Cvijetičanin i naglasio da bi stanodavci morali da imaju legitimne predstavnike u tim pregovorima.
Samo jako udruženje stanodavaca može da im obezbijedi ravnopravnost u pripremi zakona i da budu relevantan faktor u kreiranju stambene politike.
Ta politika će se, usled skupe izgradnje stanova, nepovoljnih kredita, nesigurnih radnih mjesta, visoke stope nezaposlenosti i male kupovne moći gradjana, sve više oslanjati na izdavanje privatnih stanova, smatra Cvijetičanin.
Po njegovim riječima, privatni rentalni sektor je dominantan oblik stanovanja u mnogim velikim gradovima Evrope: u Amsterdamu je to 74 odsto, u Hamburgu 80, u Ženevi 85, a u Berlinu čak 89 odsto.
