Domaće banke u prva dva mjeseca drastično smanjile godišnje stope na deviznu štednju. Za oročenje na godinu dobijaju od 1,5 do 2,17 odsto.
Kamata na štednju po viđenju je sada od 0,01 do 0,3 odsto.
Tako smo se za manje od godinu dana približili kamatama koje važe u okruženju pa i u Evropskoj uniji. Bankari najavljuju i dalju tendenciju obaranja kamata na položene uloge, ali i na kredite.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Građani su do sada kod banaka položili oko 8,7 milijardi eura. Mnogi stranci su ulagali u naše banke zbog visokih kamata koje su dostizale u prosjeku od 4,5 do šest odsto, a prije pet, šest godina i devet pa i 11 odsto na godišnjem nivou.
“Doprinoseći pozitivnoj konkurenciji na bankarskom tržištu, Narodna banka Srbije podsjeća da je svojom inicijativom uticala na optimiziranje nivoa kamatnih stopa na štednju radi smanjenja cijene izvora sredstava. To je omogućilo započeti pad kamatnih stopa na plasmane banaka i povećalo dostupnost finansijskih sredstava privredi i građanima – navode u centralnoj banci.
Kamate na najatraktivnije uloge u eurima, kako kažu u Sosijete ženeral banci, niže su nego ranijih godina. Nove kamatne stope za oročene depozite u eurima i dinarima promijenjene su u skladu sa tekućim promjenama na tržištu.
“U posljednja tri mjeseca sve banke su smanjile kamatne stope na štednju. Sosijete ženeral banka postupa u skladu sa preporukom NBS, što znači da prioritet daje sigurnosti ulaganja građana i dugoročnog poslovanja, a ne povećanju izvora sredstava, koje bi bilo zasnovano na visokim kamatnim stopama. Praksa je pokazala i da su građani evidentno promijenili kriterijume za odabir banke u kojoj će štedjeti, kao i da to više nije visina kamatne stope, već prvenstveno sigurnost uloga”, objasnio je Vučinić.
Suštinski, smanjenje kamata na depozite može da utiče na smanjenje stopa na kredite, ali ne u istom periodu već tokom vremena, dugoročno gledano uzevši u obzir i makroekonomske elemente (kretanje NBS referentne stope, kursa, stope inflacije). b92
