Srbija je jedna od malobrojnih zemalja za koju se projektuje puni oporavak ekonomije od posljedica izazvanih pandemijom korona virusa već sljedeće godine, dok se na globalnom nivou, kao i u evropskim okvirima, očekuje djelimični oporavak, ističe guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.
Ovim riječima Tabaković je odgovorila na pitanje Tanjuga kako ocjenjuje posljednje prognoze Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda a koje se odnose na Srbiju, i kakve prognoze očekuje u narednim izvještajima Svjetske banke i MMF-a.
Tabaković kaže da nikada nije bilo teže davati procjene u pogledu rasta bilo koje ekonomije.
“Svjetska banka, a posebno MMF, uradili su vrlo zahtjevan posao. Ocena MMF-a je da će Srbija imati jednu od najboljih stopa rasta BDP-a u 2020. godini, odnosno da ćemo imati najmanji pad od svih zemalja u Evropi. To je, u ovim nezapamćenim uslovima, dobra okolnost”, objašnjava guverner.
U slučaju Srbije, kaže, korekcija sa prethodno očekivanih 4 odsto rasta, u potpunosti je posljedica efekata pandemije jer već za 2021. MMF očekuje da Srbija raste po stopi od 7,5 odsto.
“To znači da je Srbija jedna od rijetkih zemalja za koju se projektuje puni oporavak već sljedeće godine, dok se na globalnom nivou, kao i u evropskim okvirima, očekuje djelimični oporavak”, ocenjuje Tabaković.
To govori i da MMF ocjenjuje da se nosioci ekonomske politike u Srbiji, kako je rekla, na pravi nacin, adekvatnim i pravovremenim mjerama, bore sa posljedicama pandemije.
“To povjerenje se vidi i kroz projekciju ukupnog makroekonomskog okvira. I za inflaciju u Srbiji MMF očekuje, kako oni to uvjek ističu, da će ostati pod kontrolom Narodne banke Srbije, što znači niska i stabilna. Od svih evropskih zemalja u razvoju jedino za Srbiju projektuju da će popraviti platnobilansnu poziciju ove godine u odnosu na 2019. godinu, a zatim projektuju i dalje popravljanje u 2021. godini”, navodi Tabaković.
To je za Srbiju, kaže, izuzetno važno, jer znači i veću otpornost države.
Proteklih dana preko 90 zemalja podnijelo je zahtjev za takozvane brze finansijske instrumente MMF-a, i mahom je riječ o zemljama koje se suočavaju sa platnobilansnim neravnotežama i imaju sve teži pristup finansijskom tržištu.
Obzirom da je prošlo mjesec dana od uvođenja vanrednog stanja u Srbiji, a na pitanje Tanjuga kako vidi trenutno stanje ukupne srpske ekonomije, Tabaković podjseća da je naša zemlja u ovu godinu ušla sa, kako je istakla, odličnim ekonomskim kretanjima.
Srpska ekonomija je u prethodne dvije godine rasla po prosječnoj stopi od 4,3 odsto, a posebno je važan, napominje, bio četvrti kvartal prošle godine sa rastom od 6,2 odsto na međugodišnjem nivou.
“Nažalost, ova nezapamćena pandemija karakteristična je po tome što ima jake zdravstvene i ekonomske posljedice”, ukazuje guverner.
Ističe koliko je bilo važno što je država u prethodnih osam godina stabilizovala ekonomiju, što se širila baza investitora i to što su devizne rezerve na najvišem nivou.
“I to su baš svi isticali. Generalno je očekivanje da će se najjači udar pandemije na ekonomije osjetiti u drugom tromjesečju ove godine, a jačina uticaja će zavisiti od dužine trajanja pandemije. To je generalna ocjena, kako za Srbiju, tako i za druge zemlje, pri čemu je i za nas važno da naši najveći spoljnotrgovinski partneri počnu brzo da se oporavljaju”, objašnjava Tabaković.
Program ekonomskih mjera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 je proaktivan i pravovremeni odgovor države koji je u svim dijelovima prilagođen karakteru krize sa kojom se suočavamo, kaže guvernerka NBS.
“Cilj nam je da se sačuvaju životi ljudi na prvom mjestu, da se sačuvaju radna mjesta, i naravno, da se pomogne najugroženijim preduzećima”.
Prema procjeni nadležnih, bez donijetih mjera, u 2020. godini Srbija bi imala ogroman pad ekonomske aktivnosti, minimalan oporavak sljedeće godine i sporiji rast u srednjem roku.
“Narodna banka Srbije je bila u mogućnosti da prva reaguje svojim mjerama i da tako olakšamo i život naših građana i poslovanje domaćih kompanija”, navodi Tabaković.
Podsjeća da je donijet čitav set mjera, od moratorijuma na otplatu kredita, snižavanja kamatnih stopa, podrške likvidnosti, ali i da su mjere stalno fokusirane i na najstarije građane koji imaju ograničenu mogućnost kretanja.
Na sajtu NBS, otvorena je inače posebna stranica posvećena odgovorima Narodne banke na pandemiju, a cilj je da na jednom mjestu budu dostupne informacije o aktivnostima koje Centralna banka u trenutnim vanrednim uslovima sprovodi vezano za građane i privredu.
“Narodna banka Srbije će ostati pouzdan partner predsjedniku i Vladi i u ovoj borbi za živote ljudi i za ekonomiju”, poručila je Tabaković.
Izvor: Bankar.rs
