Poreska uprava Srbije formirala je poseban sektor za utvrđivanje porijekla imovine.
Kako je Tanjugu rečeno u ovoj ustanovi, postojaće dovoljan broj službenika koji će raditi na provjeri nezakonito stečene imovine funkcionera, privrednika i građana.
Provjera je propisana Zakonom o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu, koji je stupio na snagu 11. marta, a počeće da se primjenjuje godinu dana kasnije. Shodno tome, prve provjere imovine valja očekivati sredinom marta 2021.
Prije toga, tačnije početkom septembra, trebalo bi da budu usvojeni podzakonski akti, kojima će precizno i detaljno biti regulisana primjena zakona. U Ministarstvu pravde za Tanjug su rekli da je ovaj zakon donijet radi prevencije korupcije i da je država njime dobila djelotvoran mehanizam za provjeru nezakonitog bogaćenja.
U Poreskoj upravi objašnjavaju da će se postupak utvrđivanja imovine i posebnog poreza voditi po službenoj dužnosti. Postupak će se sprovoditi u skladu sa godišnjim smjernicama, kao i na osnovu prijave drugog organa ili po inicijativi fizičkog ili pravnog lica.
Poreska uprava će uvećanje imovine utvrđivati na osnovu podataka koje ona ima i onih koje prikupi od drugih organa, pravnih ili fizičkih lica i upoređivaće ih sa prijavljenim prihodima u određenom periodu.
Ona će pokretati i postupak kontrole i to ako se u prethodnom postupku učini vjerovatnim da u najviše tri uzastopne kalendarske godine u kojima fizičko lice ima uvećanje imovine razlika između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda, bude veća od 150.000 evra.
Poreska uprava utvrđuje poseban porez za cio period kontrole i to primjenom stope od 75 odsto. Uprava do početka primjene zakona treba da identifikuje izvore podataka i njihovu dostupnost za utvrđivanje vrijednosti imovine.
Takođe treba i da uskladi podatke kojima raspolaže ili da ih pribavi od trećih lica, kao i da izradi kriterijume za ocjenu rizika i tako napravi godišnje smernice za pokretanje prethodnog postupka.
Ovakav vid analize rizika će se, osim za donošenje godišnjih smjernica, primjenjivati i na prijave drugih državnih organa ili inicijativa fizičkih ili pravnih lica, kažu u Poreskoj upravi.
U Ministarstvu pravde navode da se novim zakonom poboljšava kontrola u odnosu na dosadašnju praksu, jer postojeći Zakon o poreskom postupku ima odredbe koje omogućavaju unakrsnu provjeru imovine, ali one nikada nisu zaživjele u praksi. Više je razloga za to, kako kažu, a prvi je u tome što nisu bile dovoljno precizno definisane.
Nije ni postojala obaveza državnih organa, koji imaju relevantne informacije za utvrđivanje porijekla imovine, da ih razmjenjuju na efikasan način.
Zato su i ostale mrtvo slovo na papiru, navode u Ministarstvu pravde i dodaju da su nova zakonska rješenja postavljena tako da budu sprovodiva u praksi i da obezbjede bolju koordinaciju među institucijama, koje imaju relevantne informacije.
Pravna lica koja se ogluše o obavezu da Poreskoj upravi dostave tražene podatke, rizikuju novčanu kaznu između 100.000 i dva miliona dinara.
