Jedan gazda iz okoline Guče oglasio je ovih dana na društvenim mrežama da traži četiri sezonska berača malina. Nudi im dnevnicu od 6.000 dinara (51 euro) za rad od sedam do 18 sati, ali u cijenu nije uračunao hranu i smeštaj. Te dvije stavke su, kako je pojasnio, o trošku sezonskih radnika, na šta su mnogi zainteresovani kandidati žustro negodovali, žaleći se da bi im u najboljem slučaju onda ostalo oko 4.500 dinara (oko 38 eura), što je niska cijena rada za posao koji ionako nije lak.
Vlasnici parcela koji žele da angažuju radnike berače obično nude sličan dnevni honorar, ali su u cijenu mahom uračunati i smještaj i obroci za radnike. Ipak, priznaju da će im ove godine biti potrebno manje sezonaca nego lani, jer im je i prinos voća manji.
Kako za „Politiku” ističe Svetlana Cvijanović, predsjednica Saveza poljoprivrednih proizvođača zapadne Srbije, to ne znači da će im i dnevnica biti niža, jer za jedan dan u njivi radnik može da zaradi oko 6.000 dinara, a to je više nego prošle godine.
– Manje radnika biće nam potrebno iz nekoliko razloga, a prije svega, jer je ovogodišnji prinos manji. Proizvođači maline su još prošle godine ostali u minusu kada je otkupna cijena bila oko 200 dinara po kilogramu, a proizvođačka 250 dinara. To znači da posle berbe mnogi nijesu ušli u sezonu prskanja biljaka, zbog manjka sredstava, pa su one na kraju ostale dijelom zaražene. Onda smo ušli u blagu zimu, a svi patogeni koji su prskanjem trebalo da budu uništeni ostali su pomalo na biljkama. Zimus je bilo i malo padavina, februar je bio topao, zbog čega je voće počelo da „rađa”, da bi na kraju u martu hladnije vrijeme zaustavilo taj rast. Proizvod svega toga je manji prinos – objašnjava predsjednica saveza.
Radovi u malinjacima inače uveliko traju, a i na plantažama kupina i ostalog jagodičastog voća već su počeli. Radne snage nema dovoljno zbog čega oko branja često budu angažovani svi članovi domaćinstva. Posao nije nimalo lak, radi se po desetak sati, svaki dan, ali mladi nijesu zainteresovani za takve poslove, dok stariji nijesu dovoljno produktivni, što je takođe problematično – dodaje Cvijanovićeva.
– Pod malinama imam hektar zemlje u okolini Šapca. Gajim samo sortu vilamet, a za tu površinu pod zasadom potrebno mi je 15 do 20 radnika. Ne mogu da ih platim više od 120 dinara po kilogramu. Pošto se u dobrom zasadu dnevno može nabrati oko 50 kilograma, to znači da prosječan berač kod mene može da zaradi na dan 6.000 dinara – ističe ona, dodajući da bi proizvođači mogli da ne budu u minusu ako bi otkupna cijena kilograma malina ove godine bila od 350 do 400 dinara.
Izvor: politika.rs
