U znak obilježavanja 25 godina od osnivanja, Evropska centralna banka priprema predlog dizajna za digitalnu verziju eura, odgovarajući na pritiske razvoja tehnologije koji bi mogao promijeniti način na koji se novac koristi narednih decenija.
Direktorka Evropske centralne banke Kristin Lagard kazala je da digitalni euro može ponuditi ljudima način da kupuju stvari a da pritom ne zavise od provajdera usluga paćanja koje kontrolišu ne-evropske kompanije. To može uključivati Mastercard, Visa, Apple Pay i Google Pay.
Očekuje se da Evropska komisija u narednih nekoliko nedjelja predoči predlog zakona za tu ideju, kazali su zvaničnici za agenciju Asošijetid pres, dok će ECB u oktobru objaviti detaljni predlog za dizajn digitalne valute. Centralne banke širom svijeta, uključujući američke Federalne rezerve, pomno proučavaju digitalne valute dok gotovina sve više ustupa put elektronskom plaćanju. Pojedine manje ekonomije poput Nigerije, Bahama i Jamajke već su uvele digitalne valute, dok je Kina u fazi ispitivanja, ističe AP.
Centralne banke takođe reaguju na pojavljivanje kriptovaluta, koje je pokrenulo bojazni da bi se jednog dana ljudi mogli okrenuti rivalskim oblicima digitalnog novca, što bi se negativno odrazilo na nacionalne valute.
Digitalna valuta koja ima podršku centralne banke bila bi bezbjedno i stabilno sredstvo plaćanja – za razliku od nestabilnih kriptovaluta, čiji je pad vrijednost i kolaps berze poput FTX-a u protekloj godini rezultirao brojnim pozivima za regulacijom. Evropska unija je, kako ističe AP, postala globalni lider nakon što je prošle nedjelje dala konačno odobrenje za pravila za regulisanje kriptosektora.
Centralne banke reaguju i na pojavljivanje kriptovaluta, koje je pokrenulo bojazni da bi se jednog dana ljudi mogli okrenuti rivalskim oblicima digitalnog novca, što bi se negativno odrazilo na nacionalne valute
Dok Evropa razmatra svoju digitalnu valutu, najveće pitanje koje se postavlja glasi: kako će na taj način unaprijediti ono što je već dostupno potrošačima?
“Niko ne može da odgovori na to pitanje, čak ni ECB”, kazao je za AP Filip Sandner, šef Blokčejn centra u Školi finansija i menadžmenta u Frankfurtu.
“Kao korisnik ja se pitam koje su koristi, zašto nam je potrebno još jedno rješenje”, kazao je.
Apple Pay, na primjer, omogućava ljudima da kupe jutarnju kafu – i još nešto – time što će dva puta kliknuti na telefon, što je iskustvo kojem će digitalni euro morati da parira.
“Morate biti makar jednako dobri kao Apple Pay i Mastercard, što je teško, inače ljudi to neće koristiti”, rekao je Sandner.
Cilj digitalnog eura bila bi evropska autonomija i otpornost kada su u pitanju uglavnom nevidljivi, ali ključni sistemi koji prebacuju novac od potrošača do trgovaca preko banaka i pružalaca platnih usluga, kazala je Lagardova na nedavnoj panel diskusiji. Ona je povukla paralelu sa prethodnim oslanjanjem Evrope na rusku naftu i prirodni gas, što je dovelo do energetske krize kada je invazija na Ukrajinu poremetila to snabdijevanje.
“Veoma je nezdravo osloniti se samo na jedan izvor energije, veoma je nezdravo osloniti se na jedan izvor plaćanja”, kazala je.
Digitalni euro bi takođe mogao pomoći građanima koji nemaju račune u bankama jer bi novac mogli čuvati preko telefona.
Cilj digitalnog eura bila bi evropska autonomija i otpornost kada su u pitanju uglavnom nevidljivi ali ključni sistemi koji prebacuju novac od potrošača do trgovaca
ECB je osnovana 1. juna 1998. godine, sedam mjeseci prije uvođenja eura.
“Suočeni sa promjenom geopolitike, digitalnim transformacijama i prijetnjom od klimatskih promjena, moramo očekivati još izazova sa kojima će ECB morati da se suoči”, kazala je Lagardova u srijedu na ceremoniji povodom godišnjice osnivanja u sjedištu Banke u Frankfurtu. “Moramo nastaviti da pružamo stabilnost u svijetu koji je sve samo ne stabilan. Nikada ne zaboravljamo kome treba da služimo: našim građanima. Digitalni euro treba da zasluži povjerenje građana i biznisa”, naglasila je.
ECB ima viziju digitalnog eura za maloprodajnu upotrebu koji bi čak mogao da se prenosi i oflajn zahvaljujući digitalnim novčanicima u telefonima. Rani dizajni zahtijevaju standardnu aplikaciju, zajedno sa korišćenjem kroz postojeće aplikacije za onlajn bankarstvo. To ne bi zamijenilo gotovinu, ali bi dodalo još jedan način čuvanja eura. Čak i nakon iznošenja predloga, uslijediće tri godine testiranja. Odluka o uvođenju digitalnog eura uslijedila bi tek nakon toga i zahtijeva odobrenje na nivou EU.
Fabio Paneta, član izvršnog odbora ECB-a i šef radne grupe za digitalni euro, kaže da on ne bi zamijenio gotovinu i da bi ljudi imali na raspolaganju opciju da ga koriste, a ne bi bili u obavezi da to čine.
AP piše da su evropske banke oprezno reagovale na taj predlog. One upozoravaju da bez strogih ograničenja, digitalni euro bi mogao izvući depozite iz komeracijalnih banki, lišavajući ih sredstava za aktivnosti poput poslovnih kredita i hipoteka.
Paneta je nagovijestio da bi zalihe mogle biti ograničene na vrijednost novčanica u opticaju, oko 3.000 do 4.000 eura po osobi.
Evropska bankarska federacija podržava autonomiju plaćanja, ali je saopštila da digitalni euro sam po sebi to ne može ostvariti bez banaka i kompanija koje pružaju platne usluge koje bi stvorile bolje načine za upravljanje platnim uslugama.
“Digitalni euro za maloprodaju, posebno ako nije u stanju da ponudi konkretnu dodatnu vrijednost u poređenju sa postojećim elektronskim plaćanjem, nije odgovarajući ili dovoljan alat za ispunjavanje svih ciljeva koji su postavljeni”, saopštila je ta grupa.
Izvor: Vijesti.me
