Prema podacima kojima raspolažu Ministarstvo finansija i Ministarstvo javne uprave do sada su, kada je riječ o sporazumnog raskidu radnog odnosa, na centralnom nivou zaključena 264 sporazuma, dok su 62 sporazuma zaključena na lokalnom nivou, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva javne uprave na čijem čelu je Suzana Pribilović. Podaci koje je CdM dobio upućuju na to da će na lokalnom i centralnom nivou biti ugašeno 326 radnih mjesta po osnovu mjere sporazumnog raskida radnog odnosa.
Iz MJU poručuju da su do sada sada na centralnom nivou zaključena 264 sporazuma, u ukupnom iznosu od 2.792.814,53 eura.
“Ukupan iznos isplaćenih sredstava na lokalnom nivou po osnovu 62 sporazuma o prestanku radnog odnosa iznosi 507.638,83 eura. Sporazumi su zaključeni u lokalnim upravama i opštinskim službama Pljevalja, Nikšića, Berana, Podgorice, Žabljaka, Herceg Novog, Bijelog Polja, Petnjice i Cetinja”, ističu u MJU.
Podsjećaju da Vlada Crne Gore sprovodi jasno definisanu politiku optimizacije javne uprave koja ima za cilj racionalizaciju broja zaposlenih u javnoj upravi uz poboljšanje kvaliteta javnih usluga i smanjenje učešća zarada zaposlenih u državnom i lokalnim budžetima, te da je odluka o ograničavanju zapošljavanja u javnoj upravi produžena i na 20020. godinu.
Dodaju da svrha procesa optimizacije nije smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru (rightsizing), povećanje efikasnosti javne uprave i unapređenje kvaliteta javnih usluga, kao i očuvanje fiskalne održivosti.
“Mjera sporazumnog prestanka radnog odnosa uz isplatu otpremnine definisana je Planom optimizacije javne uprave 2018-2020. kao ključnim reformskim dokumentom u ovoj oblasti”, smatraju u MJU.
Objašnjavaju kako sporazumni prestanak radnog odnosa zahtijeva saglasnost obje strane – zaposlenog i starješine organa. Samo podnošenje zahtjeva od strane zaposlenog ne podrazumijeva da će sporazum biti zaključen, odnosno da će zaposleni ostvariti pravo na otpremninu. Naime, starješina organa je u obavezi da izvrši procjenu da li se radi o zaposlenom koji je neophodan za nesmetano funkcionisanje organa i da na osnovu ove procjene donese odluku o tome da li se zahtjev zaposlenog odobrava ili odbija. Stoga je odgovornost starješine organa u ovom dijelu velika.
“Podsjećamo da je Vlada donijela izmjene i dopune Odluke o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru kako bi ojačala postojeći mehanizam ograničavanja zapošljavanja lica na radnim mjestima koja su bila popunjena od strane zaposlenih koji ostvare pravo na otpremninu”, naglašavaju u MJU.
Naime, u skladu sa pomenutim izmjenama i dopunama, sporazum se ne može zaključiti sa zaposlenim koji obavlja poslove koji su od posebnog značaja za nesmetano i redovno vršenje poslova organa.
“Takođe, na radno mjesto zaposlenog koji je ostvario pravo na otpremninu u skladu sa ovom Odlukom ne može se zaposliti drugo lice, a to radno mjesto se ukida izmjenom akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Ovaj mehanizam ima za cilj da doprinise racionalizaciji broja zaposlenih, a da istovremeno osigura zadržavanje najstručnijeg kadra u javnoj upravi kako ne bi došlo do pada njene efikasnosti i kvaliteta pružanja javnih usluga”, zaključuju u Ministarstvu javne uprave u izjavi za CdM.
