Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih sedam mjeseci ove godine karakteriše veliki pad izvoza i drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno nižih cijena električne na međunarodnim tržištima tokom ove godine. Statističari su izračunali da smo na uvoz hrane u prvih sedam mjeseci ove godine potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,67 milijardi eura, što je 2,9 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 330,8 miliona eura što je 22,1 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 7,9 odsto i iznosio je 2,34 milijarde eura.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 19,6 odsto.

IZVOZ 

U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 72,9 miliona eura, koje čini električna energija 56,9 miliona eura i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 miliona eura.

Statističari su izračunali da je došlo i do značajnog smanjenje izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.

Došlo je do pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 22,9 miliona eura, što je za gotovo 45,6 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 51,6 miliona eura.

Sa druge strane, došlo je do značajnog rasta vrijednosti izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksitsa 94,7 odsto u odnosu na lani. Taj izvoz je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 35,7 miliona eura, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 18,3 miliona eura.

U prvih sedam mjeseci izvoz hrane iznosio je 25,95 miliona eura, što je 14,5 odsto više nego lani.

U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 18,49 miliona eura i veći je 31,5 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 3,59 miliona eura i smanjen je 23,7 odsto u odnosu na lani u istom periodu.

UVOZ 

U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 586,3 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 226 miliona eura i ostalo.

Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih sedam mjeseci je za 22,4 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

U prvih sedam mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 187,85 miliona eura i 11,6 odsto je veći u odnosu na isti period lani.

U prvih sedam mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 433,08 miliona eura, što je tri odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 94,8 miliona eura, što je rast od 3,8 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 68,57 miliona eura, što je sedam procenta više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 56,65 miliona eura, što je za 2,7 odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 98,8 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 22,9 miliona eura i Slovenija sa 19 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 396 miliona eura, Kina sa 269,1 milion eura i Njemačka sa 233,8 miliona.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Uvoz kafe, čaja, pića i duvana koštao nas 130 miliona eura

Za uvoz duvana i proizvoda u prvih sedam mjeseci je plaćeno 21,3 miliona eura, što je 5,3 odsto više nego lani u istom periodu, a za uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina 35,4 miliona, što je 5,9 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Uvoz šećera i meda nas je koštao 10,75 miliona eura što je na prošlogodišnjem nivou. Za uvoz pića u prvih sedam mjeseci smo potrošili 73,77 miliona, 5,6 procenata više nego lani u istom periodu.

Na ljekove i medicinska sredstva potrošeno 126,4 miliona eura

Vrijednost uvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine je 126,4 miliona eura i bilježi značajan rast u odnosu na isti period lani od 14,5 odsto, kada je taj uvoz iznosio 110,3 miliona eura.
Uvoz namještaja nas je koštao 60,5 miliona, što je nezatno više nego lani u istom periodu. Na uvoz odjeće smo za sedam mjseci utrošili 72,63 miliona eura, dok nas je uvoz obuće koštao 29,74 miliona eura.

Izvor: Pobjeda