Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Ministarstvo ekonomskog razvoja razmatraju jedan broj kriznih mjera, koje bi bile vremenski ograničene i koje bi dovele do regulacije i snižavanja maloprodajnih cijena osnovnih životnih namirnica, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
On je poručio da je “na tom putu, neophodna zajednička saradnja svih”.
Spajić je danas sa saradnicima i predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja, održao sastanak sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca koji posluju u Crnoj Gori.
Kako je saopšteno na sastanku se razgovaralo o rješavanju problema rasta cijena prehrambenih proizvoda, a naročito cijena osnovnih životnih namirnica.
“Danas smo ovdje da bismo razgovarali o rastu cijena prehrambenih proizvoda i da čujemo vaše obrazloženje razloga rasta cijena, čiji smo svi svjedoci. Vlada Crne Gore ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca. Ohrabruje to što dosadašnji podaci pokazuju da će turistička sezona biti uspješna i nadam se da će to doprinijeti snižavanju maloprodajnih cijena namirnica, a naročito osnovnih”, rekao je Spajić.
Iz MFFS podsjećaju da oni i Vlada nemaju mogućnost da utiču na promjene cijena na svjetskom tržištu, ali ni na maržu, odnosno profit, koju marketi dodaju na nabavnu cijenu proizvoda i PDV-a.
Marže, odnosno profit, zauzimaju značajno veći udio u konačnoj prodajnoj cijeni, nego PDV od 7 odsto, koji predstavlja minimalnu stopu i koji se primjenjuje na sve osnovne životne namirnice.
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, odnosno Vlada, je nedavno proširilo listu proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a. Osnovne životne namirnice, među kojima su hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, mast, ulje i jaja, podliježu stopi PDV-a od 7 odsto. Vladina namjera je bila da se, proširivanjem liste proizvoda sa nižom stopom PDV-a, doprinese zaštiti stanovništva od rasta cijena i očuvanju životnog standarda.
“Sagovornici su saglasni da je pandemija korona virusa izazvala veoma značajne poremećaje na svjetskom tržištu, a uvođenjem zabrana ili ograničenja u kretanju, transport je postao značajno sporiji i skuplji. Predstavnici trgovačkih lanaca naveli su da su troškovi pomorskog transporta porasli za 2-3 puta u posljednjih 12 mjeseci. Oni su saglasni da su rast troškova pomorskog transporta, ali i velika tražnja i sušni period u ključnim zemljama izvoznicama hrane, kao što su Argentina, Brazil, Rusija, Ukrajina i SAD, doveli su do rasta cijena hrane na globalnom nivou za oko 25 odsto počev od 2020. godine”, navodi se u saopštenju MFSS.
Predstavnici Vlade istakli su da je jedan od prioriteta za ovu godinu da pomogne oporavak privrede, ali da to ne smije ići na štetu građana i uticati na njihovu kupovnu moć.
Izvor: Vijesti.me
