Odbor za ekonomiju, finansije i budžet otvorio je danas raspravu o Predlogu zakona o budžetu za 2021 sa amandmanima Vlade, koja će biti nastavljena sjutra.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je suština budžeta da je prošla godina bila armagedonska za Crnu Goru, jer država ima strukturalne probleme koji decenijama nijesu popravljeni i na čemu se mora raditi.
“Neto dug je bio oko 98 posto na kraju godine. Situacija je jako teška. Crna Gora je dobila kovid i bila je na respiratoru mjesec dana. Crna Gora je rekonvalescvent koji je prošao pakao od bolesti i vrlo je krhka trenutno. Pozivam sve predtavnike društva da budemo odgovorni, to je najbitnije ove godine. Sledeći budžet će biti predstavljen u novembru i očekujem da će taj budžet biti bolji od ovog. Budžet za 2021. je najbolji u istoriji Crne Gore. Oko 1,8 milijardi eura budžeta su mandatorni troškovi, Potrošnja se ne može smanjiti kratkoročno. Budžet ne predstavlja sve politike vlade budući da je veći njegov dio mandatorni.”, naveo je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović kazao je da je pad BDP-a od 15,2 odsto prošle godine bio jedan od najvećih u svijetu i najveći u Evropi.
“Ako uporedite pad od tri odsto iz 2012. i lanjski pad koji je bio pet puta veći, trudili smo se da ne uvodimo nove restriktivne mjere i pomognemo privredu i zaposlenost. Usvojili smo dva paketa pomoći i uspjeli smo da projektujemo povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura, da snizimo obaveze na rad, da uvedemo dječji dodatak za djecu do šest godina, da obezbijedimo besplatne udžbenike… U jednom vrlo teškom kontekstu krize mjerama smo pokrenuli aktivnost u okviru turističkog sektora, koji je malo živnuo. Stvorili smo preduslove za dobru turističku sezonu”, rekao je Milatović.
Predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović istakao je da je postoje potencijalni rizici vezano za implementaciju budžeta.
“Može se desiti da implementacija zakona koji su vezani za ostvarenje budžeta, a koji treba da se donesu, podbace u smislu obezbijeđivanja sredstava. Kad je u pitanju projektovanje javnog duga, realna je projekcija smanjenja javnog duga na 85 odsto BDP-a s obzirom na negativno zaduženje. Programsko budžetiranje predstavlja korak naprijed, ali ostalo je šest mjeseci da se realizuje tako da indikatori neće biti relevantni,
Predstavnica Centralne banke Marijana Mitrović Mijatović navela je da CBCG podržava uvođenje sveobuhvatnog budžetiranja i planiranje izvršenaj kapitalnog budžeta što može dovesti do transparentnosti i efikasnijeg trošenja.
– Planiranjem izvršenja budžeta približavamo se međunarodnim praksi i standardima – rekla je ona uz napomenu da vremenski period potreban za usvajanje ovogodišnjeg budžeta može ugroziti njegovo sprovođenje.
Tužbe prijete lokalnim samoupravama i državi
Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština, Dušan Raičević istakao je da mandatorni karakter budžeta potrošački, dok je izostao razvojni karakter.
– Bez toga nema jake i stabilne ekonomije. Prilikom pripreme ovog predloga zakona izostala je komunikacija tokom planiranja i ignorisanje našeg apela za organizaciju zajedničkog sastanka sa ciljem razrješavanja nekih dilema. Istakli smo i da je izostalo i razumijevanje u dijelu prihvatanja određenih kapiralnih projekata koji imaju razvojnu komponentu. Bili su prisutni predstavnici 21. lokalne samouprave i svi su bili saglasni da se neki projekti moraju sagledati a koji nisu pronašli mjesto u Budžetu – naveo je Raičević.
On je rekao da je neophodnan nastavak kapitalnih projekata na sjeveru ukoliko želimo da zaustavimo iseljavanje stanovnika tog regiona.
– Predlog zakona je neusaglašen sa Zakonom o Prijestonici kojim se definiše neophodnost obezbjeđivanja u iznosu od 1 posto tekućeg budžeta – naveo je Raičević i dodao da je Cetinju trebalo pripasti 5,7 miliona eura, a ne 3,6 miliona eura.
– Najveća zabrinutost je da su mnogi projekti već ugovoreni i da nisu jasno definisana sredstva za njihovo finansiranje u ovoj godini. Postoji objektivna opasnost o potencijalnih tužbi prema lokalnim samoupravama i državi – rekao je Raičević.
Izostao dijalog oko izmjena zakona o akcizama
Predstavnica Privredne komore Nina Drakić kazala je da nije dobro što se u maju raspravlja o budžetu za tekuću godinu što može uticati na finansiranje mnogih aspekata ekonomske aktivnosti.
Govoreći o poreskoj politici, ona je kazala da je izostao dijalog sa poslovnom zajednicom poput izmjene zakona o akcizama.
– Smatramo da se neće dobro odraziti ni na privredu ni na punjenje budžeta. Uvođenje akciza će uticati na rast cijena. Na duvanskom tržištu ćemo iamti cijene legalnih cigareta koje će značajno skuplje u odnosu na region – rekla je ona uz ocjenu da nije sigurna da će biti moguće iskontrolisati sivo tržište.
