Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić kazao je da je država prilikom zaduživanja dobila jednu od najpovoljnijih ponuda.
“Prethodna vlast nam je ostavila najveće gubitke. I ako mi znamo da su krediti koji dolaze za naplatu od 500 miliona eura, đe je taj proizvod Crne Gore koji će obezbijediti taj kredti koji smo u obavezi da vraćamo. Neka kaže taj analitičar kako se to moglo drugačije uraditi. Osjećam ponos i zadovoljstvo što smo obezbijedili ovakav pristup, nimalo jednostavno. Najmanju prodršku smo imali od Crne Gore i onih koji pričaju da su nam sve obezbijedili. To nije istina. Oni treba da se izvinjavaju zašto su Crnu Goru doveli u ovakvu situaciju, a ne mi koji smo ovdje tri dana”, rekao je Krivokapić na konferenciji za novinare u Vladi Crne Gore.
On je kazao da “plan koji smo uspjeli da realizujemo nije bio jednostavan”.
“Na početku smo bili obeshrabreni kako da izađemo iz situacije u kojoj nijesmo mi djelovali, nego naši prethodnici. Bilo je nekoliko modela – jedan je da prodajte državnu imovinu. To je dosadašnja vlast uradila. Ne postoji kutak koji je bio vrijedan, a nije prodat. Nikada u istoriji Crne Gore komun koje bio ničije vlasništvo nego zajedničko. E to zajedničko je u prethodnom vremenu krčmeno. Drugo je zaduživanje kreditima – ako se zadužujete kreditima treba vam rejting države koji je vezan za stabilnost i tada dobijate kredite od međunarodnih institucija. Treći model je, često korišćen od prethodne Vlade, model obveznica. Najznačajniji model koji je bilo moguće realizovati je model koji smo mi izabrali. Dobili smo jednu od najpovoljnijih ponuda i uspjeli. Prigovaraju nam da smo netransprentni… Radili smo tajno, ali organizovano, stručno, kompetentno i uz pomoć međunarodnih stručnjaka koji su radili dobrovoljno i besplatno”, rekao je Krivokapić.
On je naglasio da je Vlada ozaduženju donijela odluku i ovlastila ministra finansija da je sprovede.
Dodao je da “želimo da krenemo u razvojni ciklus i već imamo ideje po tom pitanju kako će to da bude, kako bi Crna Gora osjetila blagodeti”.
Ministar finansija i socijalnog staranja rekao je da je Crna Gora “juče izbjegla bukvalno bankrot”.
“23. novembra otišli smo do ministra finansija i njegovog tima koji su bili korektni i kooperativni. Mi smo vidjeli situaciju kakva je i za dva dana donijeli odluku. Od 25. novembra počeli smo sa pripremom izdavanja obveznica. Čitav tim Ministarstva finansija je radio na tome i u toku prethodnog ministra finansija i za posljednja četiri dana“, rekao je Spajić.
Dodao je da “smo reagovali prije početka sledeće godine, da ne bi upali u dužničku krizu”.
“Dug dolazi na naplatu u martu. Ukoliko bi pokušali sa takvim planom i sledeće godine da izdamo obveznice cijena bi bila višestruko veća i ušteda je oko 100 miliona eura. Ušteda na kamatama, korišćenju starih kredita koji su jako nepovoljni, refinansirati one koji dolaze na naplatu sledeće godine i investirati u budućnost Crne Gore”, rekao je Spajić.
Za godinu fiskalne konsolidacije, kako je dodao, očekujemo bolju situaciji.
“Ovih 750 miliona eura nam obezbjeđuje da imamo dvije godine mira u ovoj državi. Da imamo fiskalnu i svaku drugu stabilnost. Ovo je bila jedina iznuđena mjera”, rekao je Spajić.
Najavio je sprovođenje reformi “ali ne preko koljenja i ne smiju biti na štetu građana”.
“Kamata koju smo izdali je 2,875 odsto. Imali smo potražnju od skoro tri milijarde eura“, podsjetio je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je da je od 750 miliona eura najveći dio novca je potreban za otplatu glavnice koji dolazi na naplatu naredne godine.
“Jedan dio novca potreban za finansiranje deficita budžeta za narednu godinu, a jedan dio novca je opredijeljen za razvojne projekte”, pojasnio je Milatović.
On je dodao da se nijedna ekonomska politia neće donositi, “a da nema obezbijeđen novac za nju”.
Spajić je rekao da su potrebe za iduću godinu 520 miliona eura.
“Želimo da stare kredite sa nepovoljnim kamatama, kao što je kuvajtski ili onaj iz Pariskog kluba povjerilaca, ili prema Svis banci…To je grupa kredita koja je nepovoljna. Razgovaraćemo sa tim svim kreditorima da vidimo šta je najbolje rješenje za Crnu Goru” ,kazao je Spajić.
Dodao je da ostatak novca će biti u svrhu ekonomskog razvoja, u Fond za inovacije, SID Fondove, za Start apove…
Na pitanje da li je izbjegnut aranžman sa MMF, Spajić je odgovorio “DA”.
“Taj aranžman može biti dobar i loš ako ste u dobroj poziciji da pregovarate onda je u dobroj, ako ste u lošoj, onda je loš. U odličnoj poziciji smo trenutno da pregovaramo”, kazao je Spajić.
Krivokapić je odgovarajući na pitanje novinara, rekao da je Centralna banka Crne Gore “jedinstvena banka u bilo kojoj državi u kojoj je odnos zaposlenih vidno poremećen”.
“To je banka u kojoj na jednog potrebnog dolaze četiri zaposlena. Centralna banka Crne Gore je takva kakva jeste. Nije nadležnost Vlade nad Centralnom bankom, nego Skupštine”, rekao je Krivokapić.
On je izbjegao da direktno odgovori na pitanje da li se može desiti da Valda predloži izmjene zakona o Centralnoj banci i kojima bi tražila izmjene na rukovodećim pozicijama u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Spajić je nadovezujući se rekao da su “prethodnih dana viceguverneri bili kooperativni i pomogli”.