“Hipotekarna banka ima dovoljno novca da građanima i dalje plasira kredite sa rokom od osam godina, nakon što je Centralna banka od januara ograničila ponudu gotovinskih kredita. Siguran sam da se ove godine ne može očekivati nikakav negativan scenario po pitanju kreditne aktivnosti banka i povećanje kamatnih stopa pod uslovom nastavka političke stabilnosti i rasta BDP-a.”
To je u intervjuu za Vijesti kazao izvršni direktor hipotekarne banke za poslove sa fizičkim licima i napredne kanale prodaje Nikola Špadijer.
“Nedavnom emisijom obveznica u visini od osam miliona eura banke povećala svoj koeficijent adekvatnosti kapitala i stvorila snažne pretpostavke za dalju kreditnu aktivnost, tako da je naš najpopularniji gotovinski proizvod XL kreditni paket i dalje dostupan građanima na rok otplate od osam godina”, precizirao je Špadijer.
On je naglasio da je banka dostigla rekordan nivo aktive od preko 554 eura i 445 miliona depozita za prošlu godinu i završila se neto dobiti od uskoro 5 miliona eura.
“To je godina u kojoj smo obnovili uspješno partnerstvo sa Crnogorskim Telekomom u dijelu najpopularnije platne kartice u Crnoj Gori – Premijum kartice. Takođe, posjetio bih da smo odabrani od strane Fonda za zaštitu depozita kao pouzdan partner za isplatu garantovanih depozita dvaju banaka koje su prošle godine otišla u stečaj. Otvorili smo dvije nove poslovnice u elitnom kompleksu Portanov i Žabljaku. Kao što sam pomenuo, u decembru 2019. godine uspješno smo okončali treću emisiju subordinirani obveznica od osam miliona eura, koje će uz dobiti od skoro 5 miliona eura, koju naši akcionari već tradicionalno investiraju u jačanje kapitala banke, stvoriti pretpostavke za komotniju poziciju i izazove koji nas čekaju u narednom periodu. Dakle ostvariti ovakve rezultate u godini koja je bila izuzetno teška i stresna za bankarski sektor u Crnoj Gori je nešto ona što smo posebno posebno ponosni”, kazao je Špadijer.
Na pitanje da li očekuju da će se smanjiti interesovanje građana za gotovinske kredite nakon što je Centralna banka ograničila tu vrstu proizvoda od januara, Špadijer kaže da gotovinski krediti predstavljaju jedan od najpopularnijih vidova zaduženje građana s obzirom da se tu vrstu kredita banke ne traže definisane namjene odnosno načine potrošnje isplaćenog keša.
“Upravo zbog toga ali jednostavnosti i brzine procedure odobravanje kredita, smatram da će uvijek postojati snažno interesovanje građana za ovu vrstu kredita. Činjenica je međutim da rok otplate kredita a time i visina mjesečne rate imaju veoma značajnu ulogu kod opredeljenja klijenata za odabir najpogodniji kreditnom proizvoda. Kao što ste rekli od početka ove godine ovu vrstu kredita na iole komodni rok od osam godina mogu plasirati samo banke sa zadovoljavajući nivoom kapitala, dok ostale banke biti primorane da svojim klijentima ponude rok otplate od maksimalno 6 godina. Hipotekarna banka je nedavnom emisije obveznica u visini od osam miliona eura povećala svoj koeficijent adekvatnosti kapitala i stvorila snažne pretpostavke za dalju kreditnu aktivnost, tako da je naš najpopularniji gotovinski proizvod XL kreditni paket i dalje dostupan građanima rok od 8 godina”, navodi špadijer.
Upitan, može li zbog najavljene globalne krize doći do smanjenja kreditiranja građana i privrede ili povećana kamatnih stopa Špadijer kaže da se globalne krize se često najavljuju ali isto tako često takve prognoze budu pogrešne pa najava krize ne mora nužno značiti istu.
“Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja ali može i mora da vodi računa o tome da eventualno finansijsku krizu dočekana najspremniji mogući način. Mislim da u tom smislu Centralna banka veoma efikasno radi svoj posao. Iako nepopularna i sama mjera ograničavanja gotovinskih kredita između između ostalog donesena s tim ciljem. Isto tako i predstojeća procjena imovine banaka (AQR). Dakle, pod uslovom, nastavka političke stabilnosti i rasta BDP-a siguran sam da se ove godine ne može očekivati nikakav negativna scenario po pitanju kreditne aktivnosti banaka i povećanje kamatnih stopa”, navodi Špadijer.
(Cijeli intervju u današnjim Vijestima)
