Solidarni mjesečni prihod bi bio prihod za osobe koje se bave takozvanim slobodnim društveno-korisnim radom. A taj rad, opet, do sada načelno nije bio plaćen. Cilj inicijative koja se zalaže za ovu vrstu prihoda jeste da se finansira „učešće“ a ne „izopštenost“ kako bi u vremenu modernizacije i digitalizacije ojačala društvena kohezija. Solidaran mjesečni prihod, za razliku od bezuslovnog mjesečnog prihoda, znači da se nezaposlenim građanima novac ne daje tek tako, već da oni zauzvrat treba da rade – za državu.
Riječ je o poslovima koje obezbjeđuju opštine, a koji ne smiju biti u konkurenciji sa djelatnostima na normalnom tržištu rada. Takve su djelatnosti u oblastima staranja o djeci u privatnim stanovima i kućama, staranja o starim i nemoćnim osobama, pomoći izbjeglicama, savjetovanja o ishrani, organizaciji kulturnih manifestacija i slično.
Poslodavci protiv, sindikati – za
Protivnici ovog koncepta smatraju da koncept solidarnog dohotka vodi u veliko povećanje broja vještački stvorenih poslova koji nemaju nikakvu šansu u preduzetničkoj konkurenciji. Predsjednik Njemačkog udruženja poslodavaca Ingo Kramer rekao je da je to „pogrešan put u vremenu rekordne zaposlenosti i privrednog rasta“ te da firme trenutno grozničavo traže radnu snagu na svim nivoima. Prema njegovim riječima, to je šansa koju sada treba iskoristiti da se osobe koje su dugo bile bez zaposlenja osposobe za tržište rada.
Sasvim drukčije je mišljenje sindikata koji sa simpatijama gledaju na predlog o uvođenju solidarnog dohotka. Šef Saveza njemačkih sindikata DGB Rajner Hofman rekao je da je riječ o kretanju u pravom smjeru, kao i da plan liči na planove iz aktuelnog koalicionog ugovora CDU/CSU i SPD da se za oko 150.000 dugoročno nezaposlenih u Njemačkoj nađe takozvano socijalno tržište rada.
Hofman je ukazao na jedan drugi problem, naime, na činjenicu da dugoročno nezaposleni, kada nađu posao, često rade po najnižim tarifama. Zato je njegov predlog da se plate za takve osobe usklade sa najnižim tarifama koje važe za djelatnosti u javnim službama.
Sume se još ne pominju
Kada se govori o solidarnom dohotku, konkretne sume se još ne pominju. Visina postojeće socijalne pomoći za nezaposlene se izračunava individualno u zavisnosti od bračnog i imovinskog stanja te broja djece, kao i još nekih faktora. Osnova iznosi 416 eura mjesečno za odraslu osobu koja živi sama, za bračne partnere ili one koji žive u vanbračnoj zajednici je 374 eura, za dijete mlađe od 6 godina se dobija 240 eura. Osim toga, pokriveni su troškovi stanovanja.
Saša Bojić, (Deutsche Welle)
Evropa kod kuće i vani
Izvor: Vijesti online
