Jednogodišnji rat u Ukrajini je već podrio svjetski napredak, ali će se njegov dublji uticaj osjetiti po tome kako će se odraziti na promjene koje su već preoblikovale globalnu ekonomiju prije početka ruske invazije, piše agencija Rojters.
Neposredni efekat rata bilo je pojačanje ekonomske traume od pandemije kovida-19 koja je već dovela do rekordnog porasta javnog duga, krize troškova života podstaknute inflacijom, nedostatka radne snage u ključnim sektorima.
Ekonomske sankcije Moskvi došle su u trenutku porasta prepreka za svjetsku trgovinu nakon ere brze globalizacije. Rusko pretvaranje izvoza nafte i gasa u oružje pojačalo je potrebu za energetskom tranzicijom koju su klimatske promjene već učinile hitnom, ističe se u analizi.
“Šok rata na potražnju i cijene proširio se na globalnu ekonomiju i, u sprezi sa kovidom i drugim političkim odlukama, stvorio te prepreke za rast,” rekao je Robert Kan, direktor za globalnu makro-geoekonomiju u konsultantskoj firmi Eurazija grup.
“I mislim da još nije gotovo.”
Rat je poharao ekonomiju Ukrajine, smanjio je za trećinu, dok zbog sankcija presušuju prihodi Rusije od energije i drugog izvoza. Međutim, teže je izmjeriti njegov uticaj na ostatak svijeta.
Evropski susjedi su do sada izbjegli veliku racionalizaciju potrošnje energije i talas bankrota od kojeg su strahovali, zahvaljujući naporima da naprave zalihe goriva i obuzdaju potražnju za energentima, kao i neobično blagoj zimi.
Globalne cijene hrane i energenata već su rasle dok je svijet izlazio iz lokdauna pandemije 2020. i dodatno skočile nakon izbijanja rata, ali mnogi pokazatelji su sada niži u odnosu na godinu ranije.
“Utvrdili smo da su cijene energenata porasle više 2021. nego 2022, što ukazuje na to da rat i sankcije nisu bili najvažniji pokretači,” naveli su analitičari Žolt Darvaš i Katarina Martins u decembarskoj studiji za evropski institut Brojgel.
Bez završnice na vidiku
Mogao bi se izvući zaključak da to znači da je svjetska ekonomija smireno podnijela sukob, navodi Rojters, podsjećajući da je na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prevladavao optimizam, dok se finansijska tržišta klade da napredne ekonomije mogu izbjeći totalnu recesiju.
Međunarodni monetarni fond sada procjenjuje da je globalna ekonomija porasla 3,4 odsto prošle godine – jedva jedan procentni poen manje nego što je predvidio prije početka rata, i prije nego što su se svjetske centralne banke ustremile na inflaciju velikim kamatnim stopama.
Sada ostaje da se vidi može li svjetski rast dostići prognozu MMF-a za 2023. od 2,9 odsto, koja je veća od one od 2,1 odsto koju su iznijeli privatni ekonomisti prošlog mjeseca.
A tu su i druge velike nepoznanice sa velikim ulozima, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Kako se ne nazire kraj rata, glavna prijetnja ostaje eskalacija, uključujući mogućnost da Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje. To bi, kako se navodi, dovelo i globalnu ekonomiju i širi mir na nepoznat teren.
Uticaj rata na izvore energije koji pokreću globalnu ekonomiju evoluirao je tokom 2022. godine, sa prvobitnim fokusiranjem na stara fosilna goriva, kao što je ugalj, nakon čega je uslijedio sve veći pritisak na ulaganje u obnovljive izvore energije za koje se smatra da su manje ranjivi na buduće geopolitičke šokove.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) očekuje da će pad ruskog izvoza nafte uskoro doprinijeti zatišju globalne potražnje za fosilnim gorivima i time stvoriti mogućnost za bržu tranziciju ka zelenoj energiji. Ali to i dalje zahtijeva više od rekordnih 1,4 biliona dolara investicija u čistu energiju koje je IEA predvidjela za 2022. Rizik za ekonomiju je da će se cijene energenata, a time i inflacija, povećati ako se nedostaci ne nadoknade.
Rojters piše da je takođe nejasno šta sukob znači za globalnu trgovinu.
Rizik od podjele na neprijateljske blokove
Finansijska kriza 2007/08. i izborne pobjede političara koji zagovaraju protekcionizam već su pauzirale dvodecenijski rast globalizacije tokom kojeg je došlo do širenja kontejnerizacije i ulaska i Rusije i Kine u svjetski trgovinski sistem.
Sada se postavlja pitanje da li su zapadne sankcije Rusiji, koje praktično odsijecaju ekonomiju koja je bila 11. po veličini u svijetu – početak dodatnog utvrđivanja dok zemlje ograničavaju trgovinske partnere na one koje smatraju saveznicima.
Svjetska trgovinska organizacija i ostali vide rizik od podjele trgovine na neprijateljske trgovinske blokove, što je scenario koji bi po procjeni MMF-a smanjio globalnu proizvodnju za sedam odsto.
Jedan mogući okidač za to mogla bi biti opsežna runda sekundarnih sankcija, čija meta ne bi bila samo Rusija, nego i kompanije i investitori koji posluju sa njom.
Kan iz Eurazija grupe kaže da bi takav potez – koji bi mogao imati političke posljedice ako se sukob pojača – gurnuo Rusiju u ekonomsku izolaciju uporedivu sa onom koju je iskusio Iran, koji je dugo pod sankcijama zapada zbog nuklearnog programa.
“To nijesmo uradili zato što je Rusija puno važnija i zato što smo zabrinuti zbog globalnih posljedica opsežnih sankcija,” rekao je Kan.
