Jačanju konkurentnosti domaće privrede mogu doprinijeti promjene u poreskoj politici kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice na jednoj i smanjenje poreskih opterećenja privredi na drugoj strani, posebno u dijelu smanjenja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, izjavio je za Portal Analitika predsjednik Privredne komore Crne Gore i vlasnik podgoričke kompanije “Veletex”, Vlastimir Golubović.
“U mjere u tom cilju spadaju i primjena niže stope PDV-a na prerađevine (od mesa, mlijeka, brašna i sl.), uvođenje niže stope PDV-a u svim ugostiteljskim i turističkim objektima, te ukidanje ili redefinisanje poreza, taksi i naknada na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava. Osim toga, neophodno je kroz reformu obrazovnog sistema, uvođenjem dualnog obrazovanja, obezbijediti kadrove koji će adekvatno zadovoljiti potrebe tržišta rada”, naveo je Golubović u razgovoru za Portal Analitika.
On je kazao da je nedavno pokrenuti program “Kupujmo domaće”, koji PKCG sprovodi sa Ministarstvom ekonomije, usmjeren ka jačanju konkurentnosti, što je sastavni dio ekonomskih kriterijuma za članstvo u EU.
“Domaći proizvodi time postaju vidljiviji i ne dobijaju povlašćeni tretman u odnosu na uvezene proizvode, čime se poštuju međunarodne obaveze preuzete članstvom u STO i potpisivanjem CEFTA i drugih sporazuma o trgovini”, ocijenio je Golubović.
Ističući da je turizam značajno tržište za domaće prehrambene proizvode, predsjednik PKCG je naglasio da se kroz razvoj ovih djelatnosti stvaraju pretpostavke za brži privredni razvoj i podizanje kvaliteta života.
“Komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj budući da širok izbor domaćih proizvoda obogaćuje turističku ponudu i čini je jedinstvenom, tako da turizam, kroz afirmaciju nacionalne kuhinje i specifičnih crnogorskih proizvoda, postaje snažan generator razvoja poljoprivrede. Negativni bilansi u prometu sa inostranstvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede kroz turističku ponudu, kao i konkretne aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje”, podvukao je Golubović.
ANALITIKA: Kakva su očekivanja i projektovani efekti od programa “Kupujmo domaće”? Kako stimulisati domaću proizvodnju, a da se time ne prekrše sporazumi o slobodnoj trgovini koje je Crna Gora potpisala kao članica CEFTA-e i STO?
GOUBOVIĆ: Ciljevi programa “Kupujmo domaće” su afirmacija domaće privrede i unaprjeđenje pozicioniranosti crnogorskih proizvoda na domaćem tržištu, što će doprinijeti razvoju proizvodnje, novim investicijama, otvaranju novih radnih mjesta, smanjenju uvoza, ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore.
Program se fokusira na promociju potencijala Crne Gore, domaćih proizvoda i proizvođača, a direktno se obraća: proizvođačima (podizanje nivoa znanja u oblasti marketinga, brendiranja, standarda, finansija i sl.), trgovini (podstiče se saradnja između lokalnih proizvođača i trgovina, što će doprinijeti povećanju prometa i profita, smanjenju uvoza), kao i potrošačima (informisanje o prednostima kupovine – kvalitet, pristupačna cijena, podneblje iz kojih su proistekli, te da se kupovinom domaćih proizvoda štiti i razvija domaća ekonomija).
Sve aktivnosti su usmjerene ka jačanju konkurentnosti, što je sastavni dio ekonomskih kriterijuma za članstvo u Evropskoj uniji. Domaći proizvodi na taj način postaju vidljiviji i ne dobijaju povlašćeni tretman u odnosu na uvezene proizvode, čime se poštuju međunarodne obaveze preuzete članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i potpisivanjem CEFTA i drugih sporazuma o trgovini.
ANALITIKA: Da li će se, zajedno sa programom Kupujmo domaće, raditi na “umrežavanju” crnogorskih poljoprivrednika i turističkih radnika (vlasnici hotela, restorana…) kako bi se smanjio uvoz hrane?
GOLUBOVIĆ: Turizam je značajno tržište za domaće proizvode, posebno poljoprivredno-prehrambene, koje još nije dovoljno valorizovano. Komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj budući da široki izbor domaćih proizvoda obogaćuje turističku ponudu i čini je jedinstvenom, tako da turizam, kroz afirmaciju nacionalne kuhinje i specifičnih crnogorskih proizvoda, postaje snažan generator razvoja poljoprivrede. Kroz razvoj ovih djelatnosti stvaraju se materijalno-ekonomske pretpostavke za brži privredni razvoj i podizanje kvaliteta života.
Negativni bilansi u prometu sa inostranstvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede kroz turističku ponudu, kao i konkretne aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude, bolja povezanost s poljoprivrednim proizvođačima, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane.
Privredna komora u kontinuitetu organizuje tematske sastanke i B2B susrete proizvođača sa hotelijerima i restoraterima. U toku je novo istraživanje o zastupljenosti domaćih proizvoda u turizmu, nakon čega će biti organizovan okrugli sto na ovu temu.
ANALITIKA: Koje mjere treba sprovesti u cilju povećanja konkurentnosti crnogorskih proizvoda?
GOLUBOVIĆ: Brojna istraživanja pokazuju da je konkurentnost Crne Gore na makro nivou relativno dobra. Ipak, prostor za unapređenje postoji prvenstveno u dijelu neposrednijeg učešća privrede u donošenju zakonskih propisa jer se na taj način kreira ambijent po mjeri privrede koja je spremna parirati inostranim konkurentima.
Jačanju konkurentnosti domaće privrede mogu doprinijeti i promjene u poreskoj politici kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice na jednoj i smanjenje poreskih opterećenja privredi na drugoj strani posebno u dijelu smanjenja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, primjene niže stope PDV-a na prerađevine (od mesa, mlijeka, brašna i slično), uvođenje niže stope PDV-a u svim ugostiteljskim i turističkim objektima bez obzira na kategorizaciju, te ukidanje ili redefinisanje fiskaliteta (porezi, takse, naknade) na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava. Pored toga, neophodno je kroz reformu obrazovnog sistema, uvođenjem dualnog obrazovanja, obezbijediti kadrove koji će adekvatno zadovoljiti potrebe tržišta rada.
Posmatrajući konkurentnost malih i srednjih preduzeća (na mikro nivou) uočava se potreba tehnološkog napretka, boljeg korišćenja proizvodnih kapaciteta i organizacije proizvodnje, kao i načina raspolaganja resursima i sirovinama.
Da bi uspješnije mogli učestvovati u lancu stvaranja vrijednosti za globalno tržište, neophodno je povećati produktivnost kroz investicije u osavremenjavanje opreme i proizvodnih procesa, što su važne pretpostavke za poboljšanje konkurentnosti.
ANALITIKA: Da li je zahvaljujući funkcionisanju Investiciono-razvojnog fonda neutralisan problem otežanog pristupa kreditima za privredu?
GOLUBOVIĆ: Investiciono- razvojni fond iz godine u godinu povećava broj kreditnih linija pod povoljnijim uslovima što značajno olakšava pristup finansijskim sredstvima za privredu. To potvrđuju i podaci da je u periodu od 2010. do 2017. godine ovaj Fond odobrio preko 620 miliona eura kredita podrške crnogorskoj privredi, od čega samo u 2017. godini 175,6 miliona eura što je 37% više u odnosu na godinu ranije. Takođe, značajnu podršku IRF pruža sektoru poljoprivrede i prerađivačke industrije kako bi lakše i bolje iskoristili sredstava iz predpristupnih fondova EU kao što su IPARD like 1, IPARD like 2 i drugi.
ANALITIKA: Kako se sistemski obračunati sa sivom ekonomijom, naročito u ljetnjim mjesecima?
GOLUBOVIĆ: Siva ekonomija je problem sa kojim se suočavaju sve zemlje, a koja negativno utiče na fer uslove poslovanja, poresku discipline i javne prihode.
Najefikasniji odgovor na suzbijanje sive ekonomije je unapređenje poreskog sistema koji je baziran na jednostavnim zakonskim rešenjima, jedinstvenim i niskim poreskim stopama i što manjem broju poreskih izuzeća i diskrecionih odluka. Ovakav sistem je najefikasniji sa aspekta administriranja i plaćanja poreza.
U cilju što efikasnijeg suzbijanja sive ekonomije potrebno je nastaviti aktivnosti u pravcu unapređenja propisa u smislu preciziranja odredbi koje stvaraju nedoumice i nejasnoće prilikom obračuna obaveza privrednika bilo da se radi o akciznim, carinskim ili drugim dažbinama. Takođe, neophodno je jačanje kapaciteta inspekcijskih organa posebno u dijelu koordinacije rada tijela koja vrše kontrolu i nadzor nad obavljanjem prometa različitih roba i usluga, dok je u dijelu tržišta rada veoma bitno eliminisati nelojalnu konkurenciju koja se javlja u slučaju rada na crno, kroz neprijavljivanje radnika i nezakonito obračunavanje zarada i neizmirivanje pripadajućih poreza i doprinosa.
Kada govorimo o ljetnjoj turističkoj sezoni pojačane inspekcijske kontrole, što je i praksa nadležnih organa, daju najbolje rezultate na smanjenju sive ekonomije.
ANALITIKA: Privredna komora Crne Gore ove godine proslavlja 90 godina postojanja. Kako će biti obilježen ovaj jubilej?
GOLUBOVIĆ: Ponosni smo na ovaj jubilej i kao takav zavređuje da bude obilježavan tokom cijele kalendarske godine, kako posebnim vizualom, tako i manifestacijama koje će se održavati.
Već od 1. januara se počelo sa primjenom loga vezanog za jubilej. Centralna svečanost će biti održana 20. aprila kada će biti dodijeljene jubilarne nagrade pojedincima koji su dali nemjerljiv doprinos unapređenju ove institucije. Istog dana biće uručene i redovne godišnje nagrade.
Umjesto izrade monografije, opredijelili smo se za izdavanje Ekonomske istorije Crne Gore autora Branislava Marovića, respektabilnog crnogorskog istoričara, jedinstvenoj literaturi u kojoj je autor objedinio sve što se odnosi na privredne prilike tokom više vjekova.
Niz je manifestacija radnog i humanitarnog karaktera kojim ćemo u godini jubileja dodatno skrenuti pažnju na svoje djelovanje i ulogu u društveno ekonomskom razvoju zemlje.
Za kraj oktobra planirano je održavanje konferencije o ekonomiji Montenegro 2018, koja će vjerujemo zadržati nivo uspješnosti prethodnih. Iako tematski neće biti posvećena jubileju, Konferencija kao najmasovnija manifestacija koju organizuje naša asocijacija, svakako je dio obilježavanja jubileja.
ANALITIKA: Kako komentarišete nizak nivo industrijske proizvodnje u bruto domaćem proizvodu i rast sektora usluga? Na koji način se u kratkom ili srednjem roku može povećati udio industrijske proizvodnje?
GOLUBOVIĆ: Promjene u strukturi BDP-a tokom prethodnih godina pokazuju da se ekonomija Crne Gore pomjerala od tradicionalnih industrijskih ka uslužnim sektorima. Poslednjih desetak godina učešće sektora industrije u BDP kretalo se u rasponu od 10,2% do 12,2%. Da promjene u strukturi BDP-a nijesu imale negativnih implikacije potvrđuje i činjenica da crnogorska ekonomija bilježi kontinuirane stope rasta. Naime, u 2016. godini ostvaren je realan rast ekonomije od 2,9%, a u 2017. godini rast po kvartalima je iznosio 3,2%, 5,1%, 4,7% i 4,0%, respektivno.
Važnost industrijske proizvodnje za svaku ekonomiju je nesporna, zbog čega i Crna Gora posljednjih godina ekonomsku politiku usmjerava ka ponovnoj industrijalizaciji. U tom smjeru donijeta je Industrijska politika Crne Gore do 2020.godine gdje su definisane mjere koje će doprinijeti jačanju konkurentnosti industrije, privlačenju investicija, te podsticanju inovacija i preduzetništva u ovom sektoru.
Ono što smatram posebno važnim za povećanje industrijske proizvodnje jesu dodatna ulaganja u fizičku infrastrukturu, te ulaganja u obrazovanje, odnosno stvaranje kadrova koji će podržati industrijski razvoj. Takođe, praćenje i uvođenje novih tehnologija, saradnja privrede i nauke važni su aspekti za postizanje boljih rezultata u industriji.
Izvor: Portal Analitika
