Snap, vlasnik popularne aplikacije za razmjenjivanje poruka Snapchat, u četvrtak je po prvi put objavio finansijske podatke o svom poslovanju, u sklopu priprema za inicijalnu ponudu dionica (IPO) na Wall Streetu, putem koje planira da prikupi do 3 milijarde dolara, a koja bi trebalo da se desi u martu.
Cilj objave finansijskih detalja je uvjeriti investitore da ta kompanija, osnovana 2012. godine kao besplatna mobilna aplikacija za slanje poruka, ima održivi poslovni model uprkos rastućim gubitcima.
U IPO dokumentu predatom američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC), Snap navodi da će postati prva američka kompanija koja će izlistati dionice bez davanja glasačkih prava investitorima. Osnivači Snapa Evan Spiegel i Robert Murphy zadržaće tako kontrolu nad kompanijom.
Vrijednost Snapa mogla bi se kretati između 20 i 25 milijardi dolara, kažu osobe upoznate sa situacijom koje su željele ostati anonimne. Time bi ta kompanija ostvarila najveću valuaciju u istoriji IPO-a američkih tehnoloških kompanija, nakon Facebooka.
U 2016. Snap je ostvario 404,5 miliona dolara prihoda od prodaje, što je 58,7 miliona više nego u 2015. No, snažno je porastao i neto gubitak – lani je iznosio 514,6 miliona dolara, porastavši s godinu ranije zabilježenih 372,9 miliona.
Snap je prošle godine imao 158 miliona aktivnih korisnika ili 48 posto više nego u 2015. Do kraja prošle godine Snapchat je povećao broj radnika za 600 na 1.859, zahvaljujući agresivnom širenju poslovanja.
Facebookov Instagram, koji je nedavno uveo video sadržaj sličan onome Snapchata, imao je krajem prošle godine 600 miliona korisnika. Poput Snapchata, i Instagram prodaje reklamne oglase na svojoj platformi.
“U prošlosti smo poslovali s operativnim gubitcima, očekujemo ih i ubuduće, a možda nikad ne postignemo ili održimo profitabilnost“, stoji u IPO registracijskom dokumentu Snapa, koji uobičajeno mora sadržavati upozorenje na rizike. I druge slične kompanije, poput Twittera takođe su davale slične izajve prilikom IPO-a.
Novac prikupljen putem IPO-a Snap namjerava da iskoristi za ošte svrhe, uključuju radni kapital te operativne i kapitalne troškove.
