Država Crna Gora i vlasnik KIPS-a Risto Drekalović imaju naredna tri mjeseca da se pokušaju dogovoriti oko visine odštete koju će građani platiti zbog grešaka bivšeg gradonačelnika Pogorice Miomira Mugoše, koji je toj kompaniji zabranio izgradnju velikog tržnog centra. Da li je do sada bilo razgovora izmedju Drekalovića i predstavnika države nije moguće saznati. Advokat Predrag Savić kaže da razgovori zvanično treba da počnu nakon što je presuda Evropskog suda za ljudska prava, koji je naložio da se pokušaju dogovoriti, prije nekoliko dana postala pravosnažna. Drekalović je u odštetnom zahtjevu tražio oko 30 miliona eura.
Presuda pravosnažna
Presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je naložio da se država Crna Gora i vlasnik KIPS-a Risto Drekalović pokušaju dogovoriti oko odštetnog zahtjeva vrijednog 30 miliona eura prije nekoliko dana je postala pravosnažna.
Država Crna Gora nije, tvrdi advokat KIPS-a Predrag Savić za Portal Analitika, iskoristila vanredni pravni lijek i žalila se Velikom vijeću Evropskog suda od 15 članova, tako da sada imaju rok od tri mjeseca da pokušaju da se dogovore.
Razgovori još nijesu počeli
Da li je do sada bilo razgovora izmedju Drekalovića i predstavnika države nije moguće saznati. Advokat Savić kaže da razgovori zvanično treba da počnu nakon što je presuda postala pravosnažna a od Ministarstva finansija smo dobili odgovor da oni nijesu nadležni za ovaj slučaj, ali i da se ne radi o cifri od 30,7 miliona eura.
Na pitanje u kojoj su fazi pregovori sa podgoričkom kompanijom KIPS nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u korist te kompanije i da li će uspjeti da nađu kompromis oko obeštećenja da ne bi morali isplaćivati kompletan odštetni zahtjev od 30,7 miliona eura, Portalu Analitika je odgovoreno da navedeni odštetni iznos nije tačan, odnosno da je u toku je njegova procjena.
„Takođe, napominjemo da se predmetni spor vodi između Glavnog grada i KIPS-a i Ministarstvo finansija nije u saznanju da li strane u sporu pregovaraju o obeštećenju“, navodi se u odgovorima PR službe Ministarstva.
Iz Glavnog grada su poslali još šturiji odgovor. „Glavni grad se odgovorno odnosi prema ovom pitanju i nastaviće sa aktivnostima u cilju pronalaženja održivog rješenja, kako bi zaštito svoj interes“, bilo je sve što su saopštili iz Glavnog grada,
Mugoša zabranio gradnju
Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović je tražio zaštitu od Evropkog suda jer mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. stopirao gradnju trgovačkog centra na Starom aerodromu.
KIPS je 1998. godine potpisao ugovor sa Društvenim fondom za građevinsko zemljište, poslovni prostor i puteve Podgorica, prema kojem je stekao pravo korišćenja nad građevinskim zemljištem od 11.443 kvadratna metra, na kojem je planirao izgradnju velikog trgovačkog centra i poslovnih prostorija.
Iako je 2004. predviđeno pravo izgradnje KIPS-ovog trgovačkog centra DUP-om, krajem iste godine DUP je izmijenjen, dok je tadašnji gradonačelnik Mugoša u junu 2005. zabranio dalju gradnju na tom prostoru.
Evropski sud naložio da se dogovore oko visine odštete
Evropski sud je Drekaloviću dosudio samo sudske troškove dok je za odštetu od 30 miliona ostavio mogućnost Vladi Crne Gore da se dogovori sa vlasnikom Kipsa.
Advokat Savić je saopštio ranije da KiPS potražuje 30 miliona eura zbog izmakle dobiti od 2005. do neograničenog perioda u budućnosti, a ostatak na račun troškova za građevinsku dozvolu, pripremnih radova za izgradnju, građevinskog materijala, robe za tržni centar, plaćenih usluga agencijama.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić saopštila je da je sud u Strazburu u izreci presude podnosiocima predstavke dosudio zajednički iznos od 7,5 hiljada eura na ime materijalne štete za troškove postupka.
Prema njenim riječima, Drekaloviću je na ime nematerijalne štete sud je dodijelio iznos od 1,5 hiljada eura.
“Evropski sud nije odlučivao o osnovanosti zahtjeva KIPS-a za naknadu materijalne štete, od oko 30,76 miliona eura, niti je prihvatio isti kao osnovan, već je iskoristi svoje pravo da u skladu sa članom 44 stav 2 Konvencije pozove strane u postupku da u određenom roku obavijeste taj Sud da li je između njih postignuta neka vrsta dogovora”, kazala je Pavličić.
Izvor: Portal Analitika
