Huawei je pod sve većim pritiskom SAD i drugih zapadnih zemalja koje smatraju da je tehnološki gigant među glavnim kineskim industrijskim špijunskim oružjima, u momentu kada bijesni trgovinski rat Vašingtona i Pekinga, pišu svjetski mediji.
Politička afera koja prerasta u sudsku
Otkako je po optužnici SAD u Kanadi prije skoro dva mjeseca uhapšena Meng Vandžou, glavna finansijska direktorica kineskog tehnološkog giganta Huawei – a što su kineski zvaničnici okarakterisali kao “nezakonit” i “proizvoljan” potez – politička afera između SAD i Kine polako se pretvara u sudsku, piše Njujork tajms (The New York Times).
“Ni Huawei niti kineska vlada nemaju lake opcije za odgovor ili protumjere nakon štu su Sjedinjene Države detaljnije izložile svoj slučaj protiv Vanžou, koju optužnica tereti da je obmanula vladu Sjedinjenih Država o poslovanju s Iranom, za krađu američke industrijske tajne, te za opstrukciju kriminalističke istrage.“
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova ponovo je pozvalo Sjedinjene Države i Kanadu da oslobode Meng, inače kćerku osnivača i izvršnog direktora Huaveja, Ren Džengfeija (Zhengfei). No, ako Meng ipak bude izručena, Peking će morati naći načina da prisili Vašington, navodi list, i ukazuje na činjenicu da je Kina usred trgovinskog rata koji je – zbog usporavanja njene ekonomije – spremna okončati.
Prije nastavka pregovora između Trampove administracije i predstavnika Kine, sekretar američkog Trezora, Stiven Mnučin (Steven Mnuchin) je izjavio da slučaj protiv Meng na njih neće utjecati, tvrdeći da je za pitanja koja se odnose na “kršenje američkog zakona ili sankcija SAD-a“ odgovorno Ministarstvo pravde.
Široka lepeza optužbi američkog Ministarstva pravde sugeriše da bi drugi šefovi Huaweija, uključujući i osnivača Rena, možda trebali biti oprezni prilikom putovanja u zemlje koje sa Sjedinjenim Državama imaju sporazum o izručenju. Prema pisanju NYT, američki tužioci su redigovali identitet još jednog optuženika, što znači da postoji mogućnost za hapšenje barem još jedne osobe.
“Ali takva vrsta opreza može još više otežati poslovanje Huaweija na drugim mjestima u svijetu, jer je nepovjerenje prema ovom ali i drugim kineskim dobavljačima tehnologija sve veće“, piše Njujork tajms navodeći primjer australijskog internet provajdera – TPG Telecoma – koji je otkazao izgradnju svoje mobilne mreže, i u koju je već uložio 70 miliona dolara, nakon što je australijska vlada donijela odluku o zabrani za Huawei da opskrbljuje opremu nove generacije ili 5G.
Optužnica koja govori o prevari i korporativnoj špijunaži
Huawei, koji pravi pametne telefone, kao i opremu za umrežavanje povezivanje, uključujući i nadolazeće superbrze 5G mreže, već duže vrijeme je pod zabranom poslovanja u Sjedinjenim Državama, dijelom zbog sumnji da bi mogao izgraditi “stražnja vrata” za svoju opremu za špijuniranje ili zloupotrebe mreže, napisao je Vašington post.
U jednom slučaju opisanom u optužnici, koju je u ponedjeljak objavilo američko Ministarstvo pravde, Huawei je uputio svoje zaposlene u Sjedinjenim Državama da ukradu dizajn robota za testiranje mobilnih telefona koji je razvio američki T-Mobile. Tako je, 29. maja 2013. godine, inžinjer Huaweia, koji je bio u posjeti T- Mobileu, u svoju torbu uvukao robotsku ruku i izašao iz laboratorije.
Preko noći je fotografisao uređaj i izvršio kritična mjerenja prije nego što ga je sutradan vratio, izvinjavajući se da je to uradio “greškom“, prenosi WP i ističe kako je Huawei imao i bonus program za radnike koji su krali informacije od konkurenata.
Vodeće kineske kompanije često su blisko povezane s državom i od njih se traži da budu podređene državi, napisao je WP dodajući „kako, prema optužnici, Huaweijev pristup podsjeća na kinesku državu: Nevezan je za međunarodno uređenje zasnovano na pravilima i zakonu, i odlučan je da uspije koristeći krađu i dvoličnost.“
Konflikt se pogoršava
Borba između SAD-a i Kine postaje sve oštrija, napisao je Gardijan (The Guardian). U središtu konfrontacije je kritični tehnološki trenutak: stvaranje računara i telefonskih mreža nove generacije 5G, i uloga Huaweija u njima. S jedne strane, Kina je sve represivnija kod kuće i snažna u međunarodnim poslovima; s druge strane je američka administracija – nepredvidljiva, ali i ratoborna.
Iako je američki sekretar za trgovinu, Vilbur Ros, izjavio da je slučaj Meng odvojen od trgovinskih razgovora između Vašingtona i Pekinga, američki predsjednik Donald Tramp – koji će se ove sedmice sastati s kineskim potpredsjednikom Liu Heom – sugeriše da bi taj slučaj mogao biti “pogodbeni čip“, piše Gardiajan.
List takođe podsjeća kako je prošle sedmice Džon Bolton, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio da trgovinski razgovori nisu samo pitanje ispravljanja ekonomske ravnoteže, već i „sprječavanje neravnoteže u političkoj/vojnoj moći u budućnosti“.
U međuvremenu, agresivni odgovor Pekinga na pritvaranje Meng jasno je pokazao koliko je uspjeh Huaweija važan u ovoj jednopartijskoj državi – posebno pritvor dva kanadska državljanina, te smrtna kazna izrečena drugom, nakon veoma neobičnog ponovnog suđenja, zaključuje britanski Gardijan.
„Pitanje zamagljeno u misteriji“
„Najnovije optužbe protiv Huaweija neki mogu tretirati kao dio većeg napora administracije američkog predsjednika Donalda Trampa u gušenju tehnološkog uspona Kine, budući da se ekonomski odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije pogoršavaju“, piše američka agencija Blumberg (Bloomberg) i dodaje kako je kompaniji ipak sve teže dokazivati svoju nevinost.
„Huawei nije samo žrtva geopolitike. Još davne 2003. godine, Huawei je priznao da je kopirao softverski kod rutera od Cisco Systems Inc…. te je nakon tužbe morao ukloniti ukradenu imovinu. Motorola Solutions Inc je 2010. tužila Huawei zbog krađe njenih poslovnih tajni. Sada, dio najnovije optužnice tereti Huawei za otimanje robotske tehnologije od T-Mobile USA Inc. Ranije ovog mjeseca, poljske vlasti su uhapsile zaposlenika Huaweija pod optužbama za špijunažu, nakon čega ga je kompanija otpustila izjavivši da njegove navodne radnje nemaju nikakve veze sa Huaweijom.“
Tvrdnja američkog Ministarstva pravde da su menadžeri Huaweija ponudili bonuse zaposlenima koji su uspješno ukrali poslovne tajne od drugih kompanija, sugeriše da navodne krađe nisu bile nesankcionisane akcije nekog odmetnutog radnika, „već organizirani napor kompanije da pljačka svoje rivale“, napisao je Blumberg dodajući kako Huawei nije imao komentara o ovom dijelu optužnice.
Govoreći o rukovodstvu kompanije, Blumberg piše kako jeste moguće da ono nije uspjelo uposlenicima „usaditi“ adekvatan kodeks poslovne etike, ali problem ne poboljšava ni činjenica da to rukovodstvo, ni nakon objavljivanja optužbi, nastavlja izbjegavati pojavljivanje u javnosti – ne baveći se prigovarajućim pitanjima o vlasništvu i porijeklu privatne kompanije. „Tehnički, zaposleni su i akcionari, ali kako sistem upravljanja zaista funkcioniše – pitanje je koje ostaje zamagljeno u misteriji“, napisao je Blumberg.
Učenje i krađa
Amerika može uništiti Huawei – što jeste rizičan, ali moćan način da se Pekingu pokaže da krađa više ne funkcioniše, napisao je Holman Dženkins (W. Jenkins), kolumnista Vol Strit Žurnala (Wall Street Journal).
„Priča o Huaweiju, koji je za 32 godine rada postao jedan od najvećih proizvođača telekomunikacijske opreme na svijetu, je priča o poslovanju, kojeg ekonomisti nazivaju „sustizanje“ (catch-up) – a koji uključuje učenje sa Zapada, ali i krađe sa Zapada“, napisao je Dženkins i dodao kako i „ SAD i druge zapadne kompanije takođe energično “uče” jedna od druge – do granice propisane zakonima o patentima. U Kini nema ograničenja.“
WSJ piše i da se SAD ipak pozicioniraju da unište najsjajniju priču o uspjehu u Kini – ako Meng bude izručena i osuđena, može joj se izreći zatvorska kazna, a kompaniji velike novčane kazne. List dodaje da bi „duga ruka američkog zakona mogla oduzeti imovinu Huaweija i zaprijetiti ključnim zaposlenicima – uključujući osnivača i glavnog direktora Ren Džengfeija – hapšenjem, ako krenu van Kine.“
S druge strane, Peking bi mogao početi da uzima američke biznismene kao taoce, kao što je već učinio s kanadskim poslovnim ljudima – što je bio odgovor u borbi protiv ekstradicije uhapšene finansijske direktorice. „No, radi sopstvenog razvoja Kina treba početi da razdvaja poslovanje od države i da svoje kompanije drži do nekog prepoznatljivog standarda zakonitosti“, zaključuje WSJ.
(RSE)
