Zaustavljena je potražnja za radnicima, firme su opreznije, u pojedinim sektorima, posebno onima vezanim uz automobilsku industriju, broj zaposlenih već se smanjio. Slovenski preduzetnici se već raduju šemi skraćenog radnog vremena.
Tržište rada prošle je godine bilo vrlo dinamično, godina je bila rekordna i po velikom broju zaposlenih i po malom broju nezaposlenih. U drugoj polovini godine tržište rada obilježila su kretanja u njemačkoj automobilskoj industriji. Poslodavci su postali oprezniji, a država planira pomoć poslodavcima u krizi. U završnom dijelu je priprema za subvencionisanu mjeru kraćeg radnog vremena, o čemu bi se u petak trebalo raspravljati na sjednici Privredno-socijalnog savjeta, piše Seebiz.
Zaustavljena je potražnja za radnicima, firme su opreznije, u pojedinim sektorima, posebno onima vezanim uz automobilsku industriju, broj zaposlenih već se smanjio. Isto se može očekivati i početkom 2025. “Ne bih bio pesimista, ali vjerovatno će biti stagnacije, ali neće biti većih otpuštanja, pogotovo ako Vlada preduzme mjere. No mogla bi biti ‘manje vruća’ godina na tržištu rada od posljednje tri, kada je nedostajalo radnika”, rekao je Tomaž Žirovnik, direktor Područnog ureda Zavoda za zapošljavanje Ptuj.
Gotov je Vladin prijedlog stalnog skraćenog radnog vremena. Prema novom sistemu, to više ne bi bila interventna mjera, nego sistemsko zakonodavstvo. Cilj šeme je pomoći poslodavcima koji su se zbog njemačke krize našli u teškoćama, objašnjava ministar rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Luka Mesec:
“Prijaviće se firma koja će se nositi s padom narudžbi sa zavodom za zapošljavanje, koji će na osnovu procjene i provjere firme moći odobriti skraćenje radnog dana za određeni procenat radnika, na osnovu čega će firma dobiti subvenciju.”
A što donosi prijedlog zakona o ovrsi djelimične naknade plate za skraćeno radno vrijeme koji priprema Ministarstvo rada? S nepunim radnim vremenom radnici bi mogli raditi najduže šest mjeseci. Visina djelimičnog povrata naknade plate iznosila bi 60 odsto isplaćene bruto naknade plate. Pravo na pomoć mogli bi ostvariti poslodavci koji prema sopstvenoj procjeni ne mogu mjesečno osigurati najmanje 90 odsto posla za najmanje 30 odsto radnika.
