Banka Slovenije postavila je novu donju granicu kreditne sposobnosti i time olabavila ograničenja potrošačkog kreditiranja. Ako je prije klijentu nakon sklapanja kredita na računu moralo ostati 915 eura, sada je dovoljno da mu ostane 754 eura.
U julu počinje da se primjenjuje prilagođena makrobonitetna mjera Banke Slovenije kojom se ublažavaju ograničenja potrošačkog kreditiranja i postavlja nova donja granica kreditne sposobnosti.
Novi donji kreditni limit sada se temelji na minimalnim životnim troškovima. Njih svakih šest godina izračunava Institut za ekonomska istraživanja Ministarstva rada, porodice, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti. Iznos će po potrebi uskladiti Banka Slovenije s opštim povećanjem cijena i drugim faktorima.
Dakle, na temelju trenutnih minimalnih životnih troškova iznos minimalne kreditne sposobnosti iznosi 745 eura. Do sada je iznosila 915 eura.
Ako potrošač izdržava člana porodice, nakon plaćanja mjesečnih obveza na računu mora ostati i iznos za izdržavane članova porodice.
U međuvremenu, granica odnosa godišnjeg troška servisiranja duga i godišnjeg neto prihoda dužnika sada je postavljena na 50 posto, nezavisno od visine prihoda. Pri izračunu godišnjeg dohotka potrošača takođe će se uzeti u obzir dječji doplatci i neke druge socijalne naknade.
U međuvremenu je smanjen procenat dopuštenog prekoračenja granice odnosa godišnjeg troška servisiranja duga i godišnjeg neto prihoda, i to s deset posto na tri posto.
Prema proračunima Banke Slovenije, predstavljenima početkom juna, ovim će se mjerama kreditna sposobnost potencijalnih zajmoprimaca s niskim primanjima povećati, dok za one s višim primanjima praktično neće biti promjena. Maksimalni anuitet za one s neto primanjima od 878 eura biće 133 eura, a za one s između 1000 i 1500 eura iznosiće približno 170 eura. Za one s mjesečnim primanjima većim od 1800 eura razlike praktično neće biti.
Proračuni Banke Slovenije pokazuju da bi maksimalni anuitet za par s neto primanjima u visini prosječne neto plate i jednim djetetom mogao porasti sa sadašnjih 531 eura na 898 eura, za par s dvoje djece s 257 eura na 678 eura, za par s troje djece na 521 euro, a za jednoroditeljsku porodicu s jednim djetetom s 45 eura na 262 eura.
Prema procjenama Banke Slovenije, ova mjera neće značajno povećati potražnju za kreditima, budući da je zajmoprimaca s vrlo niskim primanjima relativno malo. “Dajemo im tu mogućnost”, rekao je viceguverner Primož Dolenc. Slično je prije nekoliko dana rekao i prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak, koji je bio jedan od najglasnijih zagovornika labavljenja regulatornih ograničenja kreditiranja.
Nova, blaža pravila Banke Slovenije omogućila je i izmjena zakona o makrobonitetnom nadzoru finansijskog sistema iz marta, koja je potrošačima omogućila veću dostupnost kredita. Naime, omogućio je bankarskom supervizoru da nezavisno o svakoj promjeni minimalne plate odredi makrobonitetne mjere u području ograničenja kreditiranja stanovništva.
Prethodno je bio vezan uz Zakon o ovrsi i osiguranju, koji za utvrđivanje osnovnih životnih troškova koristi minimalnu platu, a osnovni životni troškovi definisani su kao 76 posto bruto minimalne plate.
Izvor: SEEbiz / RTV Slovenije
