Internet nije samo “u oblaku” – nalazi i na dnu okeana. Mrežni podaci prenose se širom svijeta kroz ukrštenu mrežu stotina podmorskih kablova, od kojih je nekolicina dugačka preko 12.000 milja i prostire se između kontinenata. Približno 1,3 miliona milja podmorskog internet kabla leži na dnu okeana. Šta će se desiti ako prirodna katastrofa ošteti neke od tih kablova?
Prema riječima Sangeetha Jyothi, profesorke na Univerzitetu California Irvine, takav događaj bi potencijalno mogao da stvori „internet apokalipsu“. Njeno istraživanje takođe sugeriše da bi se ovaj zastrašujući scenario mogao dogoditi u naredne dvije decenije. Ona tvrdi da će retka solarna oluja vjerovatno “osakatiti” globalne dijelove internet infrastrukture i izazvati prekid koji bi mogao da potraje mjesecima. Možda bismo mogli da izbjegnemo ovu katastrofalnu budućnost ako se za nju pravilno pripremimo.
Stvaranje kosmičke katastrofe
Površina Sunca je izuzetno nestabilno mjesto. Kada se uskovitlava i rasprskava poput ogromnog okeana užarene plazme, solarne baklje često se izbacuju sa površine, izbacujući elektromagnetno zračenje u svemir. Srećom, većina ovih izbacivanja ne predstavljaju problem za našu planetu, bilo zato što nisu dovoljno veliki da predstavljaju značajnu prijetnju, ili su samo usmjereni u pogrešnom smjeru. Ali svakako otprilike jednom u veku nemamo sreće, a posebno ako velika „solarna oluja“ izbija u našem pravcu.
Zemljina atmosfera odbija i štiti većinu zračenja nastalog tokom solarne oluje, sprečavajući nas da nam nanese štetu. Ali prijateća električno naelektrisana materija može da stupi u interakciju sa Zemljinim magnetnim polje i da poremeti sve. Od satelitskih komunikacija do električnih mreža i podvodnih internet kablova.
Vjerovatnoća takvog incidenta je relativno mala (tačnije 1,6% do 12% po deceniji). Ali postoji i veliki nedostatak podataka o tim događajima. Oni se rijetko dešavaju na predvidljiv način koji je naučnicima lako analizirati. Međutim, budući da je posljednjih nekoliko decenija bilo relativno tiho, predviđanja sugerišu da bismo mogli da budemo svjedoci još jedne velike solarne oluje u narednih 20 do 25 godina.
Posljednji put je to bilo 1921 godine
Prošao je tačno vijek od posljednjeg puta kada je značajan solarni poremećaj zadesio Zemlju 1921 godine. Poznata kao super oluja njujorške željeznice. Tada su pregoreli električni osigurači i došlo je do rasprostranjenih prekida u željezničkim i podmorskim telegrafskim sistemima. To dogodilo prije pojave modernog povezivanja, pa je kao rezultat toga uticaj na svijet bio donekle ograničen. Ali ako bi se solarna oluja ovih razmera dogodila danas, naučnici procjenjuju da bi nastala šteta mogla ostaviti 20 do 40 miliona ljudi bez električne energije do dve godine, a ekonomski uticaj mogao bi doseći trilione dolara.
Više solarnih oluja znatno slabijeg intenziteta dogodile su se od posljednje velike 1921 godine. Jedna od njih, 2003.godine, dovela je u nered japanski svemirski program. Druga, 1967. godine, zamalo je započela nuklearni rat. Tada su SAD vjerovale da se Rusija umešala u njene sisteme za otkrivanje projektila, a zapravo je to izazvao solarni tuš.
Osjetljiva svetska mreža
Kako bi tačno ove solarne oluje mogle stvoriti probleme savremenom internetu?
Podvodni internet kablovi imuni su na bilo kakvo električno oštećenje koje bi solarna oluja mogla nanijeti jer prenose signale u obliku svjetlosti, a ne struje. Problem je u intervalu od 30 do 90 milja, gdje su opremljeni repetitorima za pojačavanje tih signala na velikim udaljenostima. Ovi repetitori su podložni električnim smetnjama, a ako se i jedan od njih pokvari, teoretski bi mogao srušiti čitavu podmorsku rutu.
Budući da savremeni internet nikada nije testiran na stres za solarnu oluju, ima i malo podataka o tome kako bi se ovi moduli mogli oporaviti. Dobra vest je da je malo verovatno da će oštetiti sve podmorske kablovske puteve.
Izvor: Pcpress.rs
