Evropska centralna banka (ECB) ostvarila je ograničen uspjeh u nastojanju da umanji velike razlike u kamatnim stopama koje plaćaju preduzeća u eurozoni, piše Financial Times. Razlike su i dalje tek nešto niže od rekordnih nivoa dosegnutih tokom dužničke krize.
Troškovi zaduživanja preduzeća u najslabijim ekonomijama eurozone i dalje su znatno veći od troškova zaduživanja njihovih konkurenata u Njemačkoj, navodi se u uporednoj analizi tržišta koju je napravio Goldman Sachs. Razlika su smanjene u odnosu na rekordan niuvo iz maja 2013., ali su još uvijek veće nego sredinom 2011.
U ECB-u su razočarani takvom neujednačenošću i sve ih više brinu ograničenja pri kreditnom zaduživanju privatnog sektora na „periferiji“ eurozone. Predsjednik ECB-a Mario Draghi u decembru je ponovo naglasio kako je „nužno i dalje raditi na ujednačavanju kreditnog tržišta eurozone“.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
ECB je snizio referentnu kamatnu stopu, čime je podstaknuo znatno sniženje prinosa na državne obveznice perifernih zemalja. No, učinak na kamatne stope banka u Španiji i Italiji bio je gotovo zanemariv.
„Napravili smo važan zaokret i akutna, finansijska faza krize je iza nas. No, proces ozdravljenja finansijskog tržišta … je spor i neodlučan“, kaže Huw Pill, Goldman Sachsov ekonomski analitičar za Evropu, ujedno i bivši visoki zvaničnik ECB-a.
Ako izrazita neujednačenost postane dugotrajno obilježje eurozone, to će podstaknuti sumnje je li jedinstvena monetarna politika djelotvorna, upozorava Pill. „Ako se ovako visoka neujednačenost nastavi, biće dovedena u pitanje održivost eurozone.“
Razlike u kamatnim stopama ističu slabosti bankovnog sektora eurozone koje političari nastoje riješiti. One takođe odražavaju činjenicu da finansijska tržišta veću pažnju pridaju specifičnim rizicima pojedine zemlje i uticajima koje kriza u eurozoni ima na mogućnost otplate njenog duga.
„Duh je pušten iz boce: Grčka nije mogla podmiriti svoje dugove, a Kipar je takođe bio blizu izlaska iz eurozone. Trebaće jako puno vremena da ga se u bocu vrati. Kamatne stope još uvijek su vrlo visoke u zemljama koje najviše trebaju niske kamatne stope“, smatra Julian Callow, ekonomski analitičar Barclaysa.
Goldman Sachsov indeks divergencije kamatnih stopa mjeri razlike u kamatnim stopama koje obračunavaju banke u različitim zemljama eurozone na razne vrste poslovnih kredita. U maju 2013. indeks divergencije dosegnuo je rekordan nivo od 4,7 postotnih bodova, da bi do oktobra pao na 3,9. To je posljednja dostupna vrijednost indeksa, ujedno i najniža od septembra 2011.
Političari eurozone nadaju se stvaranju evropske „bankarske unije“, sa zajedničkim regulatornim okvirom i zajedničkim pravilima za pomoć bankama u problemima, kojima bi se postavila granica između troškova zaduživanja i troškova zaduživanja država. No, analitičari ističu da kamatne stope u pojedinim zemljama uvijek odražavaju razlike u kreditnoj sposobnosti zajmoprimaca.
ECB takođe podstiče sekuritizaciju, raspršivanje zajmova na više investitora, kao način da se pospješe kreditni tokovi za mala i srednja preduzeća s periferije eurozone. (Bankamagazine)
