U skupštinskoj proceduri nalazi se 49 akata (predlozi zakona, izmjena i dopuna postojećih rješenja, predlozi odluka i izvještaji) koje je dostavila odlazeće Vlada premijera Duška Markovića, a koji će biti arhivirani, odnosno neće biti razmatrani.
Među aktima koji je dostavila odlazeća Vlada nalazi se predlozi o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucija i sanaciji banaka. Ova dva zakona su usvojena 2019. godine i njihova primjena je trebalo da počne od januara naredne godine, ali je predloženim izmjenama traženo da se primjena odloži za početak 2022. godine. To je urađeno na predlog Udruženja banaka (UBCG), koje zbog pandemije koronavirusa nije u mogućnosti da uskladi poslovanje sa novim zakonskim rješenjima.
UBCG je krajem oktobra uputilo dopis predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću da pomogne da se riješi problem, odnosno da pomogne da se usvoje do kraja decembra i da se odgodi za godinu primjena ovih zakona. O ovome je upoznata i buduća izvršna vlast.
“Vijesti” imaju uvid u dopis UBCG gdje bankari objašnjavaju da je, kada su pripremana dva zakona, procijenjeno da će rok od godinu (1. januara 2021.) biti dovoljan da Centralna banka (CBCG) donose podzakonske akte i da banke sprovedu sve aktivnosti kako bi uskladile poslovanje sa tim zakonima.
“Međutim, ova godina je donijela pandemiju kronavirusa koja je zahtijevala da se kapaciteti banaka usmjere na sprovođenje mjera CBCG da bi se ona ublažila, kao i na održavanje stabilnosti poslovanja banaka u trenutku kada značajan broj klijenta (građana i firmi) otežano posluje i nemaju mogućnost da redovno izmiruje obaveze prema bankama. Uz to, banke moraju da ulože značajan novac u postupak procjene kvaliteta aktive (AQR) koji je sistemski projekat u skladu sa metodologijom Evropske centrale banke (ECB)”, objasnili su u UBCG. Bankari su naveli i da još nijesu donijeti svi podzakonski akti koje priprema CBCG, pa i ako to bude završeno do kraja ove godine, oni ne mogu postići da poslovanje do kraja prilagode tim zakonoma i podzakonskim aktima.
Jedna od najvažnijih novina koju će donijeti nova regulativa je formiranje Sanacionog fonda koji će služiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju. U Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina, a prema računici CBCG to bi bilo oko 1,4 miliona godišnje da banke izdvajaju. Rezultat AQR-a koji je u toku, biće osnov za stresno testiranje kojim će se procijeniti efekti šoka pandemije kovid-19 na kapital banaka na dugi rok.
