U špicu sezone popunjenost većine crnogorskih plaža je kao u predsezoni.
U odnosu na prošlu godinu manje je oko 30% gostiju u privatnom i oko sedam u hotelskom smještaju.
– Visoke cijene, loš kvalitet, niskoplatežni turisti – nema iznenađenja zbog ovakvog stanja stvari – kaže profesor turizma Rade Ratković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
I Milica iz jedne receptivne turističke agencije iz Podgorice, koja bilježi pad upita, saglasna je da država nema adekvatnu strategiju u privlačenju gostiju.
– Nasumice se biraju tržišta. I dalje smo neka vrsta masovnog turizma a cijene su kao da smo najelitnija destinacija. Zapravo, za elitni turizam smo spremili cijene, a loš nivo usluge zadržali – navodi Milica za RSE.
S druge strane Jelena Kaluđerović iz Budvanske rivjere očekuje da će se u narednim danima trend pada gostiju u odnosu na prethodnu godinu zaustaviti.
– Poslednje dvije godine pokazale su da se situacija može mijenjati iz dana u dan i da ima turista koji koriste “last minute” rezervacije – kaže Kaluđerović za RSE.
Nema Rusa, Ukrajinaca, aviona, sezonskih radnika…
Crna Gora nije uspjela da nadomjesti sa drugih tržišta odsustvo ukrajinskih i ruskih gostiju, koji su izostali kao posledica ruske agresije na Ukrajinu.
Rusima su, između ostalog zabranjeni i direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije, a preko 8.000 Ukrajinaca, koji borave u Crnoj Gori imaju status izbjeglice.
Prošle godine su Rusi i Ukrajinci činili oko 16% crnogorskih gostiju. Gosti iz Srbije činili su oko 28%, iz Bosne 14 a iz Kosova sedam…
Uz to pojačana je i konkurencija, od Hrvatske, Grčke, Turske, Albanije, Italije …
Mnoge zemlje koje su prošlu sezonu dočekale sa restriktivnim mjerama zbog pandemije ovog ljeta su otvorile granice.
Prošle godine Crna Gora bila jedna od rijetkih otvorenih zemalja u kojoj turistima nisu traženi dokazi o vakcinaciji ili negativnom testu na koronu, a uz to im se na odlasku nudio besplatan PCR test.
Osim toga, u neke od ovih zemalja, zbog boljih primanja, otišao je da radi veliki broj kvalifikovanih sezonskih radnika, posebno kuvara čiji se nedostatak osjeća u kvalitetu crnogorske ponude.
Na Crnu Goru, kao tipičnu avio-destinaciju, uticali su i globalni problemi u vazdušnom saobraćaju, prekidi avio veza, otkazivanje letova ali i lokalni poput prošlogodišnjeg gašenja nacinalne avio kompanije i osnivanje nove sa znatno manje konekcija.
Globalni porast cijena goriva uticao je na poskupljenje svih vidova drumskog prevoza.
Visoke cijene ne prati kvalitet
Danak je uzela i inflacija, pad vrijednosti eura i strah od nadolazeće recesije od jeseni kao posledice rata kojem se kraj ne nazire.
Potrošačke cijene u junu ove godine u odnosu na isti mjesec 2021, u Crnoj Gori prosječno su više za 13,5%, pokazuju novi preliminarni podaci Uprave za statistiku Monstata.
Za oko 30 odsto skočile su cijene turističkih usluga, od pića i hrane, preko parkinga, rentiranja auta, plažnog mobilijara, smještaja.
Ukazujući na nerealan skok nekih usluga premijer Dritan Abazović je na sjednici Vlade 18. jula naveo primjere i višestrukog uvećanja cijena.
– Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije – rekao je premijer Dritan Abazović.
– Cijena vode na primorju je i do četiri eura, a prije godinu i po je bila 1,5 euro. Neke sojenice (male kućice na Adi Bojani) su se izdavale po 50, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni – naglasio je Abazović.
I Rade Ratković u visokim cijenama vidi razlog za nezadovoljstvo turista:
– Naši ugostitelji su ove godine precijenili tržišne mogućnosti i to će platiti nezadovoljstvom gostiju ali i lošijom potrošnjom. Oni koji nemaju će manje trošiti i tako će se pilagoditi povećanju cijena.
On povlači paralelu sa susjednom Hrvatskom, koja ima visoke cijene.
– Ali tamo se niko ne buni. U Hrvatskoj imate kvalitet, dominantni su im turisti iz Zapadne Evrope. A mi smo se fokusirali na naš region koji je siromašan, kratkosezonski. Tako se ne postiže niti duga sezona, niti dobra potrošnja – ukazuje Ratković.
On dodaje da povećanje cijena nije pratio i skok u kvalitetu ponude. Od saobraćajnih gužvi, do čistoće, buke.
Ugostitelji su i ovog ljeta više puta protestvovali zbog buke a o razmjerama problema svjedoči podatak da je tokom prošlog ljeta budvanski Duckley hotel, podnio više od 200 prijava zbog količine decibela koja se do ranih jutarnjih sati čuje iz četiri diskoteke.
– Jako je loša struktura ponude. Kao destinacija se nismo podigli. I dalje su saobraćajne gužve, buka, nedostatak parking mjesta. Imamo konfliktne situacije u svakom trenutku gdje se razne funkcije stalno sudaraju – oni koji žele bučnu zabavu i oni koji žele mirni odmor – navodi Ratković.
Odgovornost je u Vladi – ali kojoj?
Ratković smatra da je država ušla nepripremljena u sezonu a uz to u političkim zbivanjima izgubila godinu.
Priprema ovogodišnje turističke sezone našla se u raskoraku između odlazeće i nove vlade.
Prethodna premijera Zdravka Krivokapića je bila tri mjeseca u tehničkom mandatu od početka februara kada joj je izglasno nepovjerenje, do 28. aprila kada je izabrana nova premijera Dritana Abazovića.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret Evropa sad da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret “Evropa sad” da su “amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine” naveli “da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone”.
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Izvor. Radio Slobodna Evropa