Zbog sve skuplje nafte, proces globalizacije će se prekinuti prije nego što mnogi očekuju, uveren je engleski profesor hemije Kris Rodes.
Sve zalihe lako dostupne i jeftine nafte u svijetu već su iscrpljene, smatra Rodes.
“Čovječanstvo je već iskoristilo rezerve najkvalitetnije i jeftine nafte. Ostala je samo teška nafta i svijet će morati da ekonomiše ne samo kad je riječ o potrošnji goriva u prevozu, već i proizvodnji hrane”, mišljenja je on.
Ekspert navodi da je prije jednog vijeka energetski ekvivalent jednog barela nafte (barel nafte je oko 159 litara) uložen u nalazišta te sirovine mogao dati sto barela dragocjenog goriva.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Sada, međutim, ukoliko se u novo nalazište uloži novac dobijen prodajom jednog naftnog barela, po tržišnoj cijeni koja trenutno varira u uskom rasponu od približno 105 dolara, mogu se dobiti svega tri barela super-teške nafte, ili ista količina te sirovine iz uljanih škriljaca.
Na pitanje koliko se, realno, sada dobija nafte na globalnom nivou, Rodes kaže da se iz svih raspoloživih nalazišta crpi oko 30 milijardi barela te sirovine godišnje, ili približno 84 miliona barela dnevno, odnosno hiljadu barela u svakoj sekundi.
Nova, velika, nalazišta nisu, imajući u vidu rastuću potrošnju, tako izdašna, kaže Rodes, uz napomenu da nedavno otkriveno naftno ležište u Brazilu, u količini od osam milijardi barela, može da podmiri globalne potrebe u periodu manjem od četiri mjeseca.
On ne vjeruje da će se sadašnja godišnja svjetska proizvodnja nafte i benzina održati na tom nivou u doglednoj budućnosti, već da će biti osjetno niža, dok će naftne kotacije “otići u vis”, prenosi portal Finmarket.
Prema podacima koje je saopštio engleski hemičar, svijet je u periodu od 1965 do 2005. godine uvećao potrošnju nafte za 2,5 puta, dok je upotreba drugog važnog energenta – uglja – porasla dvostruko, a prirodnog gasa trostruko.
Treba imati u vidu da se stanovništvo zemlje tokom pomenute četiri decenije snaznog skoka energetske potrošnje uvećalo za dva puta.
Podaci kompanije “Britiš petroleum” (BP) pokazuju da stanovnici zemlje najviše troše naftu koja pokriva oko trećine njihovih energetskih potreba. Potrošnja uglja obuhvata 30 odsto, a prirodnog gasa oko 24 procenta globalne energetske potrošnje.
U istoj analizi BP se ukazuje da je potrošnja uglja naročito intezivna u dvije najmnogoljudnije i brzo rastuće svjetske ekonomije – kineskoj i indijskoj – koje su tokom proteklih desetak godna imale najbrži privredni uspon.
Zanimljivo je da, prema analizi BP, udio atomske i hiroenergije u ukupnoj svjetskoj energetskoj potrošnji ne premašuje pet do šest odsto, a samo 1,6 procenata obuhvataju obnovljivi izvori energije.
Analiza britanskih eksperata pokazuje da svijet sada zavisi, mahom, od ugljovodoničnih energetskih izvora koji u ukupnoj potrošnji učestvuju sa više od tri četvrtine.
Ukazujući da je nafta sada nezamjenljiva u mnogim proizvodnim procesima i da se bez te sirovine normalan ljudski život teško može zamisliti, Rodes zaključuje da će dalje brzo iscrpljivanje rezervi te vitalne sirovine imati “dramatične posljedice za čovečanstvo”. (B92)
