Predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi nedavno je nezaposlenost nazvao najvećim evropskim neprijateljem, ali malo ko očekuje velike vijesti sa posebnog samita EU-a o zapošljavanju koji će se u srijedu održati u Milanu. Čelnici 28 zemalja i njihovi ministri rada raspravljaće u najvećem gradu sjeverne Italije o mjerama borbe protiv nezaposlenosti.
Najveća će pažnja biti usmjerena prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu, španskom premijeru Marianu Rajoyu, a možda i ponajviše prema domaćinu, talijanskom premijeru Matteu Renziju. Zvaničnici iz Italije, zemlje koja do kraja godine predsjeda EU-om, spuštaju nivo očekivanja sa sastanka i najavljuju ga samo kao prvi korak prema usvajanju protivkriznih mjera koje se očekuju u predstojećim mjesecima.
“Nismo sigurni u taj summit. Ne želimo lijepe riječi i nikakvu akciju”, kazala je čelnica krovne grupe evropskih sindikata Bernadette Segol.
Budući predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker obvezao se da će razraditi plan ulaganja u evropsku ekonomiju vrijedan 300 milijardi eura, ali još nije stupio na dužnost i objasnio detalje.
U srijedu u Milanu diskutovaće se najviše o Garancijama za mlade, programu vrijednom šest milijardi eura koji nudi sredstva iz EU fondova vladama koje osiguraju da se po završenom školovanju mladima ponudi posao, praksa ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca.
“Svrha sastanka je da razgovaramo kako, s jedne strane, možemo osigurati brzo sprovođenje garancija za mlade, ali i kako odgovoriti na pitanje dugoročnog zapošljavanja”, rekla je u Briselu portparolka EK Pia Ahrenkilde.
Garancije za mlade slabo su krenula zbog birokratskih natezanja i proračunskih ograničenja u nekim zemljama. Dosad je program pokrenut jedino u Francuskoj i Italiji.
Mikkel Barslund, danski ekonomista iz briselskog ‘think tanka’ CEPS-a tvrdi da sheme poput Garancija za mlade mogu povećati rezultate za pet do deset godina ako se dobro implementiraju. Dodaje da druge inicijative za pomoć kretanju radnika iz područja s niskom u područje s visokom zaposlenošću, na primjer iz Španije u Njemačku, imaju malo učinka, a da deregulacija tržišta rada, kakva je upravo na dnevnom redu u Italiji, ima smisla, ali isto ne donosi rezultate preko noći. “Za rješavanje krive zapošljavanja u kratkom roku, potrebno je više potražnje u ekonomiji”, kaže Barslund.
Suprotno od Sjedinjenih Država, EU se još nije oporavila od globalne krize 2008., a njeno jezgro, eurozona, blizu je ulasku u recesciju, treći put u šest godina. Nezaposlenost je blizu rekordnih 12 posto.
Zemlje su podijeljene oko toga kako odgovoriti. Njemačka poziva ostale da “urade domaći zadatak” u reformama i štednji, a Francuska i Italija da se štednja olabavi i podstakne rast. Malo je vjerovatno da će se taj problem riješiti u Milanu.
Po pisanju italijanske La Repubblice, Renzi će iskoristiti summit da objavi plan reformi tržišta rada svoje vlade, koji nastoji progurati uprkos snažnom protivljenju sindikata i lijevog krila njegove Demokratske stranke.
List dodaje da su Merkel, Hollande i ostali čelnici zamoljeni da ne učestvuju na završnoj pres konferenciji kako bi Renzi imao svu pažnju za sebe. Neimenovani italijanski zvaničnik rekao je agenciji DPA da format za medije još nije dogovoren.
