Sjedjenje je štetnije nego što se mislilo

Dok sjedimo opuštaju nam se veliki mišići, pa iz krvi ne uzimaju dovoljno glukoze, a taj višak stvara niz negativnih posljedica na tijelo: počevši od oštećenja krvnih žila, pa do vitalnih organa…

U Evropi, moždani udar je vodeći uzročnik disabiliteta i drugi uzročnik smrtnosti, a neurolozi često napominju da se u mnogim slučajevima on može spriječiti jednostavnim prilagođavanjem životnog stila i navika.

Tako tvrdi i neurologinja i direktorica odjeljenja za moždani udar u Mayo klinici dr. Kara Sands koja ističe da postoji niz stvari koje svi možemo napraviti za prevenciju moždanog udara, a nedavno istraživanje objavljeno u Journal of the American Heart Association dokazuje da je zdravlje mozga povezano i s kretanjem, piše Večernji list.

Ispitujući činioce rizika moždanog udara ljekari su otkrili da previše sjedjenja može uzrokovati velike probleme s mozgom. Iako su već pređašnja istraživanja pokazala da tjelesna aktivnost kod žena i kod muškaraca uveliko smanjuje rizik od moždanog udara, ova je novija studija kod 143.180 zdravih ljudi bez istorije moždanog udara, dijabetesa ili raka uporedila vrijeme sjedjenja i vrijeme tjelesne aktivnosti sa učestalošću moždanih udara.

– Nije važno samo koliko kilometara potrčite, idete li u teretanu ili na kurs pilatesa. Morate biti svjesni i koliko vremena u danu provedete sjedeći; za radnim stolom, u školi ili na poslu ili ispred televizije. – rekla je dr. Sands o studiji u kojoj se pokazalo da su najmanje tjelesno aktivni pojedinci, a koji su uz neaktivnost dnevno i sjedeli osam ili više sati, imali čak četiri puta veće šanse za moždani udar.

Iznenađujuće je to što su svi ispitanici bili mlađi od 60 godina, pa dr. Sands kaže kako se nada da će rezultati više mladih ljudi navesti da obrate pažnju na rizik od moždanog udara.

– Jedan od deset moždanih udara dogodi se u mladoj odrasloj dobi – objasnila je za Well And Good, a dodaje da bi smo svi prvenstveno trebali biti iskreni prema sebi o tome koliko vremena provedemo sjedeći ili ležeći na kauču.

A sa sjedjenjem nije povezan samo rizik od moždanog udara: prema Američkom udruženju za dijabetes, duže sjedjenje povećava rizik od problema vezanih uz metabolički sindrom, poput visokog šećera i povišenog krvnog pritiska i holesterola…

Zašto je sjedjenje tako štetno?

Iako pravi razlog još nije poznat, jedno od zastupljenijih objašnjenja je da nam se dok sjedimo opuštaju veliki mišići, pa iz krvi ne uzimaju dovoljno glukoze. Taj višak glukoze stvara niz negativnih posledica na telo, počevši od oštećenja krvnih žila, pa do vitalnih organa.

Sjedjenje naravno nije, ističe dr. Sands, jedini činilac rizika moždanog udara i svako bi za sebe trebao da razmotri i druge potencijalne činioce; poput porodične anamneze, životne dobi (rizik se povećava kako starite) ili pola (rizik je veći za žene), ali i one činioce koje možemo da kontrolišemo; poput pušenja, načina života, prehrane i fizičke aktivnosti.

Izvor: Blic.rs

Slični Članci