Globalne dividende i ove će godine zadržati trend rasta, iako uz nešto sporiju dinamiku, pa dividendne dionice postaju sve traženija roba među investitorima koji ih tako “guraju” na sve neodrživije nivoe. Prema podacima Henderson Global Investorsa, prošle je godine iznos dividendi isplaćenih u svijetu porastao gotovo 10 posto i to bez uključenja vanrednih dividendi i uticaja kursnih razlika.
Skok je posebno vidljiv kod kompanija iz rastućih država gdje je premašio 12 posto. Prema očekivanjima analitičara, globalne dividende bi ove godine mogle porasti više od tri posto.
Prema mišljenju Bena Lofthousea, fond menadžera u Hendersonu, rast dividendi leži u makroekonomskim, ali i mikroekonomskim razlozima. S jedne strane imamo dodatno olabavljenu monetarnu politiku u Evropi i Japanu, a s druge zdravi oporavak američke i britanske ekonomije. Naime, kako su zbog dodatnog ubrizgavanja novca centralnih banaka prinosi na obveznice na rekordno niskim, pa i negativnim nivoima, dividendni prinosi sve većem broju ulagača djeluju privlačnije od plaćanja negativnih kamata na obveznice.,
24 odsto je dividendni prinos dionica kompanija
“No, postoji i niz kompanija koje su bile uspješne u generiranju gotovine i u mogućnosti su dio toga dati dioničarima dok istovremeno ulažu u kapitalne investicije te istraživanje i razvoj”, naglašava Lofthouse za Financial Times.
Lofthouse ističe kako je skok dividendi došao od niza kompanija u svijetu, poput američke tehnološke kompanije Cisco, duvanskog diva Reynolds American ili francuske banke BNP Paribas. “Izvan specifičnih sektora kao što je naftni ili rudarski, postoji mnoštvo kompanija koje plaćaju dobre dividende, poput Cisca ili Applea”, navodi Lofthouse.
10 odsto je prošle godine porastao iznos isplaćenih dividendi
James Davidson, fond menadžer u JPMorgan Asset Managementu pak izdvaja Microsoft te diva iz sektora široke potrošnje, Johnson & Johnson, kao dvije kompanije koje su dale sasvim pristojne dividende.
“Dionica Johnson & Johnsona nije toliko bila dio tržišta, ali sada izgleda kao dobra investicija jer kompanija ima 20 milijardi dolara gotovine na računu, a očekivani dividendni prinos doseže 3,7 posto. Dividende ove kompanije rastu svake godine i tako već 53 godina”, naglašava Davidson.
Interes za dividendama posebno je došao do izražaja početkom godine kada je dionička tržišta u Evropi, Americi i Aziji zatresla ozbiljna korekcija cijena. Interes za dividendnim dionicama objašnjava se bojazni investitora da će očekivani pad dobiti američkih kompanija u prvom ovogodišnjem tromjesečju – već treći uzastopni – jasno signalizovati ekonomsko usporavanje najveće svjetske ekonomije. Što se tiče američkog tržišta, o tome dovoljno govori podatak da je Dow Jones US Select Dividend Index trenutno 14 posto viši od dna postignutog 20. januara.
42 dolara za svaki dolar dividende trenutno plaćaju investitori za S&P 500 dionice
Međutim, potraga za dividendama uslijed tržišnih previranja te niskih prinosa na obveznice sve više rezultira suprotnim efektom – cijene dividendnih dionica na vrlo su visokim nivoima. Prema podacima S&P Dow Jones Indices, za dionice iz sastava S&P 500 indeksa investitori trenutno plaćaju 42 dolara za svaki dolar dividende. Za poređenje, prosječan iznos od 1935. godine iznosi ugrubo 29 dolara. S druge strane, dividendni prinos tog indeksa iznosi 2,4 posto što je 31 posto ispod dugoročnog prosjeka.
“Ljudi mnogo plaćaju da bi dobili dividendu. Naivno je misliti da je to sigurno”, ističe Richard Bernstein, izvršni direktor i glavni investicijski direktor u njujorškoj kompaniji Richard Bernstein Advisors.
Za razliku od prevladavajućeg mišljenja na Wall Streetu, Bernstein je vrlo skeptičan prema toj vrsti dionica. Štaviše, u bilješki klijentima objavljenog ovog mjeseca kompanija je napisala kako su dividendne dionice trenutno manje atraktivne nego što su bile u 70 posto kvartala u posljednjih 80 godina. Jedan od problema s takvih dionicama je činjenica da dividendni prinos u pravilu pada kako rastu kamatne stope. Drugi je što isplaćivanje dividende za dio kompanija ne može biti dio održive prakse, kao što se vidjelo u slučaju energetskih kompanija.
