Šest aerodroma širom bivše Jugoslavije još uvijek se bori da dostigne obim redovnih letova i kapacitet prije pandemije. Ljubljana, Tivat, Tuzla, Pula, Ohrid i Rijeka biće znatno ispod oba pokazatelja tokom drugog i trećeg kvartala godine u odnosu na isti period 2019.
Aerodrom Ljubljana je najveći među njima, koji se još uvijek bori da nadoknadi gubitak slovenačkog nacionalnog prevoznika Adria Airways. Tokom Q2, redovni kapacitet je smanjen za 33,3%, dok je broj obavljenih letova smanjen za 44,1%. Situacija ostaje nepromenjena u Q3, sa smanjenjem kapaciteta i letova za 34,9%, odnosno 43%.
Tivat nastavlja da traži zamjenu za gubitak tri velika izvorna tržišta – Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Tokom drugog tromjesečja, raspoloživi kapacitet je opao za 12,6%, dok je broj obavljenih letova manji za 18,3%. U Q3 kapacitet će biti 15% ispod nivoa iz 2019. godine, dok će se broj letova smanjiti za 19,1%. U poređenju sa periodom od prije pet godina, avio-kompanije uključujući Aeroflot, Pobeda, Azur Air, NordStar, Ural Airlines, S7 Airlines i Brussels Airlines više ne opslužuju Tivat, dok Air Montenegro ima znatno manje letova i sjedišta od bivšeg nacionalnog avioprevoznika MontenegroAirlinesa, koji je proglasio bankrot u decembru 2020.
Kapacitet i letovi aerodroma Tuzla su “zbrisani” zbog zatvaranja baze Wizz Aira prošlog septembra.
Ovog ljeta Pula bilježi pad kapaciteta za 32,4%, dok su letovi u Q2 smanjeni za 30,1%, dok su brojke neznatno poboljšane u Q3, kada će oba biti smanjena za 27%. Generalna direktorica Aerodroma Pula Nina Vojnić Žagar nedavno je izjavila: „Iako većina aerodroma preduzima mjere i aktivnosti na povećanju broja linija i ukupnog prometa, misija aerodroma nije da razvija tržište i dovodi putnike u regiju u kojoj se nalazi. Odluka koju donose turističke organizacije, avio-kompanije ili individualni putnici da lete na određeni aerodrom zavisi od političke situacije, stepena demokratičnosti, kulturnih dešavanja kao što su koncerti i sportski događaji, smeštaja i njegovog kvaliteta, ekonomskog razvoja, klime itd. Sve ovo ne zavisi od aerodroma. Iz tog razloga, aerodrom ne može biti isključivo odgovoran za razvoj mreže ruta i frekvencija”.
U Ohridu je broj raspoloživih sedišta tokom drugog kvartala smanjen za 19,6%, dok su letovi 30,4% ispod nivoa pre Covid-a. Oba pokazatelja će u Q3 biti smanjena za oko 23%. Wizz Air je glavni krivac za pad, međutim, Ohrid više ne opslužuje turski Onur Air, koji je od tada bankrotirao.
Na aerodromu Rijeka kapacitet je u drugom kvartalu 2024. smanjen za 22,9% u odnosu na prije pet godina, dok je broj redovnih letova manji za 16,2%. Situacija će se donekle poboljšati tokom Q3, s padom od samo 7,6%. Za razliku od prije pet godina, aerodrom više ne opslužuju Air Baltic i Volotea.
Izvor; Ex Yu aviation
