Sektor osiguranja u Crnoj Gori nastavio je uzlazni trend, ostvarivši u 2023. godini rekordnu neto dobit od 12 miliona eura, što predstavlja rast od 23,4% u odnosu na prethodnu godinu. Uz ukupnu bruto fakturisanu premiju od 119,5 miliona eura i preko 700.000 zaključenih ugovora, tržište je pokazalo izuzetnu otpornost uprkos inflatornim pritiscima i globalnim izazovima. Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore, Marko Ivanović, naglasio je u intervjuu za Bankar da ovakav rezultat odražava stabilnost i efikasnost domaćih osiguravajućih društava.

“Rast profitabilnosti i ključnih pokazatelja u 2023. godini šalje jasnu poruku o pouzdanosti i kvalitetu našeg tržišta osiguranja, čime se dodatno jača poverenje korisnika i otvaraju mogućnosti za privlačenje investicija,” istakao je Ivanović.

On je dodao da će usvajanje novih zakonskih okvira i digitalna transformacija doprineti daljem razvoju ovog sektora u narednim godinama.

Kako komentarišete rast profitabilnosti sektora osiguranja u 2023. godini i činjenicu da je svih devet društava ostvarilo neto dobit od 12 miliona eura, što je rast od 23,4%?

Crnogorski sektor osiguranja u 2023. godini je poslovao stabilno, solventno i likvidno, uz dalje jačanje finansijske pozicije učesnika na tržištu, podržane rastućom profitabilnošću koja je postignuta u uslovima inflatornih pritisaka. Na crnogorskom tržištu osiguranja je u 2023. godini poslovalo devet društava za osiguranje, od čega je pet društava obavljalo poslove neživotnih osiguranja, dok je poslove životnih osiguranja obavljalo četiri društva za osiguranje.

Rast profitabilnosti kao i svih ključnih indikatora crnogorskog sektora osiguranja u 2023. godini odražava stabilnost i efikasnost tržišta osiguranja, kvalitetno upravljanje rizicima i poslovnim operacijama domaćih kompanija za osiguranje uz kontinuiran organski rast tržišta koji se nastavio i u tekućoj godini. Rezultat poslovanja iz prethodne godine šalje pozitivnu poruku investitorima i regulatorima, ali i pozitivno utiče na kvalitet usluga i povjerenja korisnika u osiguranje.

Kakve rezultate su ista osiguravajuća društva ostvarila u prva tri kvartala ove godine?

Društva za osiguranje su u prva tri kvartala ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 11,4 mil. EUR, što je za 8,2% manje u odnosu na uporedni period u 2023. godini, kada je dobit iznosila 12,4 mil. EUR, pri čemu je svih devet društava za osiguranje poslovalo sa dobitkom.

Najveću dobit među neživotnim osiguranjima na kraju trećeg kvartala ove godine ostvarilo je Lovćen osiguranje  sa 2.887 mil EUR, zatim Sava osiguranje 2,448 mil. EUR, Generali osiguranje Montenegro 0,974 mil. EUR, Grawe neživotno osiguranje 0,828 mil. EUR i Uniqa neživotno osiguranje sa 0,770 mil. EUR.

Među društvima za životno osiguranje, najveću dobit je prikazalo Grawe osiguranje sa 1,500 mil EUR, Lovćen životno osiguranje 0,906 mil EUR, Wiener Stadtische životno osiguranje 0,852 mil. EUR i Uniqa životno osiguranje sa 0,215 mil. EUR.

Ukupna bruto fakturisana premija sektora osiguranja u 2023. godini iznosila je 119,5 miliona eura, što je rast od 10,3%. Koliko iznosi ukupna bruto fakturisana premija za prva tri kvartala 2024. godine?

Osim što smo u 2023. godini imali rast bruto fakturisane premije, zabilježen je i rekordan broj od 704.086 zaključenih ugovora o osiguranju, što predstavlja rast od 10,2% u odnosu na godinu prije.

Što se tiče poslovanja društava za osiguranje u ovoj godini, na kraju trećeg kvartala, fakturisana je ukupna premija u iznosu od 102,6 mil. EUR, što predstavlja rast od 11,6 mil. EUR, odnosno 12,7% u odnosu na isti period u 2023. godini. Posmatrano prema grupama osiguranja, premija neživotnih osiguranja iznosila je 83,3 mil. EUR, a premija životnih osiguranja iznosila je 19,3 mil. EUR. U 2024. godini, obje grupe osiguranja su ostvarile rast od 10,8%, odnosno 21,9%, u odnosu na isti period u 2023. godini.

U ukupno fakturisanoj bruto premiji na nivou tržišta, u trećem kvartalu 2024. godine i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja sa 81,2%, dok učešće premije životnih osiguranja u ukupnoj premiji iznosi 18,8%, što predstavlja blagi rast u poređenju sa 2023. godinom, kada je učešće premije životnih osiguranja iznosilo 17,4%.

S obzirom na rast dobrovoljnih i životnih osiguranja, kako Agencija planira dodatno podržati ovaj trend u budućnosti?

Mi smo kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, koji je ove godine usvojen, već predvidjeli zakonski preduslov za uspostavljanje novih kanala distribucije a istovremeno sprovodimo niz aktivnosti u cilju intenziviranja digitalne transformacije industrije osiguranja u Crnoj Gori koji će u narednom periodu zauzimati sve značajnije mjesto u odnosu na tradicionalne načine distribucije. U saradnji sa domaćim ekspertima, pripremili smo strateški dokument „Razvojne komunikacije sektora osiguranja u Crnoj Gori 2024-2027“ koji za cilj ima povećanje kulture dobrovoljnih osiguranja i finansijske edukacije i bolje upoznavanje sa proizvodima i terminologijom iz osiguranja, prvenstveno namijenjenog mlađoj populaciji.

U saradnji sa Nacionalnim biroom osiguravača Crne Gore kreirali smo tematski „AI Chat bot“ koji će korišćenjem tehnologije vještačke inteligencije imati za cilj da 24/7 pruža odgovore građanima na pitanja vezana za vrste osiguranja, mogućnosti ugovaranja osiguranja pojedinih rizika, kako prijaviti štetu, kako postupati u slučaju da niste zadovoljni načinom i isplatom visine štete itd.

Koji su ključni izazovi s kojima se suočavaju osiguravači u isplati odštetnih zahtjeva, posebno s obzirom na rast broja zahtjeva za 21,4% u 2023. godini? Da li je trend nastavljen i u 2024?

Posmatrajući globalno, naša industrija je vjerovatno najviše od svih finansijskih industrija pogođena klimatskim promjenama, zbog drastičnog povećanja učestalosti štetnih događaja sa velikim materijalnim štetama. Svakako je i kod nas prisutan rizik od sličnih štetnih događaja kakve smo već imali u regionu a koji bi značajno povećali iznose isplaćenih šteta kod domaćih osiguravača, ali nemam dilemu da bi odštetni zahtjevi po svim preuzetim rizicima bili brzo i adekvatno isplaćeni.

Prošle godine su domaći osiguravatelji isplatili preko 80.000 odštetnih zahtjeva u rekordnom iznosu od 49,8 miliona eura. Taj rastući trend je nastavljen i u ovoj godini kada je za prvih devet mjeseci, ukupan iznos riješenih šteta iznosio 42,639 mil. EUR  i ostvario je rast od 22,8%, odnosno za 7,928 mil. EUR u odnosu na uporedni period u 2023. godini. Najveći rast od 3,435 mil. EUR (za 25,6%) ostvaren je kod Osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i kod Životnog osiguranja gdje je zabilježen rast od 2,650 mil EUR ( za 36,1%), dok je najveći pad od 0,882 mil. EUR (za 39,1%)  ostvaren kod Ostalih osiguranja imovine.

Možete li pojasniti važnost ulaganja osiguravača u državne obveznice i kako Agencija nadzire ove aktivnosti, s obzirom na to da je 60,7% agregatne tržišne aktive plasirano u dugoročne državne obveznice?

Nedovoljna aktivnost na crnogorskom tržištu kapitala, kao i značajni transakcioni troškovi na inostranim tržištima kapitala uticali su na investicionu politiku crnogorskih osiguravača u prethodnom periodu, koji najveći dio finansijskih ulaganja opredjeljuju za ulaganja u državne obveznice. Na kraju trećeg kvartala 2024. godine društva za osiguranje su uložila 232,5 mil. EUR u obveznice od čega državne obveznice čine 68,7% ukupne aktive društava za osiguranje. Najveći dio ulaganja, od 60,7% (205,3 mil. EUR), odnosi se na ulaganja u obveznice čiji je emitent država Crna Gora, dok je u obveznice drugih država uloženo  8,1%  ukupne aktive (27,2 mil. EUR).

U izvještajnom periodu prisutan je trend rastuće diversifikacije kod ulaganja u obveznice, u smislu povećanja ulaganja u obveznice drugih zemalja.

Izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, koje su usvojene u aprilu ove godine, izmijenjene su odredbe  kojima se uređuju investiciona ulaganja društava za osiguranje, te se umjesto odredbi kojima su propisani limiti i dozvoljeni oblici imovine u koje je moguće ulagati, propisuju obavezujući principi koji uređuju ulaganja društava za osiguranje, u skladu sa međunarodnim standardima u upravljanju rizicima.

Predložene nove odredbe predviđaju da društvo za osiguranje može da ulaže samo u onu imovinu čije rizike može da ispravno identifikuje, izmjeri i prati, da njima upravlja, izvještava o njima i koje primjereno uzima u obzir prilikom sopstvene procjene rizika i solventnosti, uz obavezu društva za osiguranje da ulaganjima u imovinu obezbijedi sigurnost, kvalitet, likvidnost, profitabilnost i raspoloživost investicionog portfelja u cjelini. Primjenom predmetnih odredbi društvima su obezbijeđene nove mogućnosti za ulaganja u nove oblike finansijske imovine i na inostranim tržištima osiguranja, što će doprinijeti još većoj diversifikaciji  finansijskih ulaganja društava za osiguranje koja posluju u Crnoj Gori.

Koje promjene donosi novi Zakon o osiguranju koji je stupio na snagu u aprilu 2024. godine, a koje su posebno značajne za distributere osiguranja?

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o osiguranju koji je stupio na snagu u aprilu 2024. godine napravljen je iskorak u dijelu prepoznavanja lica koja mogu obavljati poslove osiguranja. Ovom izmjenom prepoznati su novi kanali prodaje koji će biti u funkciji zaštite interesa osiguranika i razvoja djelatnosti osiguranja i to: sporedni zastupnici, sporedni posrednici i preduzetnik posrednik.

Na ovaj način je omogućeno da potencijalno značajan broj pravnih subjekata dobije ovlašćenje za zastupanje u osiguranju kojima to nije primarna djelatnost i koji na taj način mogu zastupati osiguravajuća društva za one proizvode koji su komplementarne sa njihovom primarnom djelatnošću.

Kako Agencija planira uskladiti zakonodavni okvir osiguranja sa pravnom tekovinom EU i koje su najvažnije promjene koje će donijeti novi zakon o osiguranju u kontekstu pristupanja Crne Gore EU?

Agencija je potpuno uskladila propise koji su u njenoj nadležnosti sa pravnom tekovinom EU na način što je transponovala Direktivu Evropskog parlamenta i Savjeta o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i Direktivu o distribuciji osiguranja u novi Zakon o osiguranju koji je u proceduri usvajanja na Vladi CG a koji će se primjenjivati danom ulaska u EU.

Donošenjem ovog zakona obezbijeđeno je uređenje funkcionisanja tržišta osiguranja na istim polaznim osnovama i pod istim uslovima kao što posluju osiguravači sa sjedištem u državama članicama EU. Ovim zakonom na jednak način se uređuju uslovi osnivanja, pravila poslovanja, tehnički zahtjevi u pogledu upravljanja imovinom i obavezama, prekogranično pružanje usluga na nivou EU i u trećim zemljama, kao i svi navedeni uslovi za pružaoce usluga posredovanja i zastupanja u osiguranju. Takođe se uređuju pravila distribucije, način kreiranja proizvoda osiguranja, minimalne obaveze u pogledu informisanja i način informisanja klijenata, zavisno od vrste osiguranja. Zakon uređuje i postupak vršenja nadzora nad djelatnošću osiguranja, mjere nadzora i uslove za oduzimanje dozvole za rad, kao i nadležnosti, prava i obaveze i funkcionisanje regulatora – Agencije za nadzor osiguranja.

Ovaj zakon stvoriće jednake uslove za poslovanje domaćih i EU osiguravača kako na teritoriji EU tako i u Crnoj Gori. Pošto je početak primjene ovog zakona vezan za datum pristupanja Crne Gore EU, početak važenja odredbi o prekograničnom pružanju usluga odraziće se na konkurenciju na domaćem tržištu, jer će strani (EU) osiguravači moći da svoje usluge pružaju kako preko podružnica osnovanih u Crnoj Gori, tako i neposredno, bez fizičkog prisustva. Crna Gora postaje dio jedinstvenog tržišta i sva pravila koja se na EU tržište osiguranja primjenjuju neposredno, primjenjivaće se i kod nas. Pozitivni efekti donošenja ovog zakona na društva za osiguranje odnose se na bolje upravljanje rizicima, uspostavljanje kapitalnih zahtjeva srazmjerno rizicima kojima su društva izložena u svom poslovanju, veću transparentnost u izvještavanju i veću dostupnost informacijama za sva zainteresovana lica.

Kako ocjenjujete trenutnu konkurenciju i stanje na crnogorskom tržištu osiguranja?

Konkurenti na crnogorskom tržištu osiguranja su već petnaest godina pet kompanija za neživotno i četiri kompanije za životno osiguranje koje su u vlasništvu renomiranih osiguravajućih koncerna iz EU, što osiguranicima na našem tržištu daje dodatnu dozu sigurnosti.

Osiguranje u Crnoj Gori i dalje ima relativno nisku penetraciju jer se mali procenat BDP-a se odnosi na osiguranje, posebno u segmentima životnog i imovinskog osiguranja. Najveći dio premije dolazi iz obaveznog osiguranja od autoodgovornosti, dok su dobrovoljne polise, poput životnog osiguranja ili osiguranja imovine, manje razvijene.

Tržište osiguranja u Crnoj Gori ima ograničen obim i nizak nivo zastupljenosti osiguranja, te postoje značajne mogućnosti za rast, posebno u segmentima dobrovoljnih osiguranja i inovativnih proizvoda. Konkurencija je prisutna, ali kompanije koje ulože u edukaciju tržišta, digitalizaciju i diversifikaciju ponude mogu ostvariti prednost. Eventualno pojavljivanje novih učesnika na tržištu osiguranja bi svakako doprinijelo povećanju konkurencije.

Koje su ključne barijere za veći razvoj tržišta osiguranja u Crnoj Gori?

Jedan od najvećih izazova za brži razvoj tržišta predstavlja nedovoljna svijest građana ali i donosioca odluka u domaćim kompanijama o važnosti osiguranja.

Većina osiguravajućih kuća tek započinje procese digitalizacije i uvođenja savremenih tehnologija, što otvara prostor za razvoj i konkurentsku prednost za one koji uspiju da se brzo prilagode. U narednom periodu očekujemo intenzivan razvoj digitalnih kanala prodaje i nastavak rasta prodaje putem banko kanala.

Stabilnost ekonomije, inflacija i rast kupovne moći građana su imale značajan uticaj na potražnju za osiguranjem što se u prethodnom periodu pokazalo kroz rast premije ali i broja zaključenih ugovora neobaveznih osiguranja.

Ispunjavanje pristupnih poglavlja za ulazak u EU, kontinuirani rast makroekonomskih pokazatelja, digitalna transformacija, kao i povećanje kupovne moći građana, predstavljaju ključne faktore koji ukazuju na mogućnost intenzivnijeg razvoja tržišta osiguranja u Crnoj Gori u narednim godinama. Očekuje se značajan porast penetracije osiguranja, uvođenje inovativnih proizvoda, razvoj novih kanala distribucije, kao i povećanje ukupne bruto fakturisane premije osiguranja.